Izbornik

Jezična samosvojnost Hrvata u doba europske reformacije
15.6.2008 11:17 | Dodao: admin
-Hrvatski glagolizam tvori i glagolitica protestantica croatica. Taj korpus iako razasut diljem europskih knjižnica, također je dio kulturnog nasljeđa hrvatskog naroda. Hrvatski prevoditelji su svojim radom u tzv. Biblijskom zavodu 16. stoljeća u Urachu i šire, svjedočili o jezičnoj i kulturnoj samosvojnosti Hrvata u doba europske reformacije, istaknuo je na promociji knjige "Stipan Konzul i "Bilblijski zavod" u Urachu", njen autor dr. sc. Alojz Jembrih. Knjiga sadrži rasprave i građu o hrvatskoj knjižnoj produkciji u Urachu (1561.-1565.) i Regensburgu (1568.) kao prilogu povijesti hrvatskoga jezika i književnosti protestantizma.
Stipan Konzul, rekao je Jembrih, svoj je život posvetio afirmaciji hrvatskog jezika i hrvatske knjige tiskane u Urachu. Svjedočeći diljem Njemačke i Europe 16. stoljeća o postojanju i funkciji hrvatskog jezika, znatno je zadužio hrvatsku filologiju.
Autor knjige, Alojz Jembrih, istaknuti povjesničar hrvatske književnosti i jezika, slavist, leksikograf i dijalektolog, dugogodišnji je suradnik Katedre Čakavskog sabora Buzet i sudionik Znanstvenog skupa Buzetski dani.
-Jembrih je dobar poznavatelj hrvatskog protestantizma te se kao rezultat suradnje s njim rodila inicijativa o potrebi pripremanja monografije o poznatom protestantskom filologu i izdavaču, rođenom u Buzetu 1521. godine-Stipanu Konzulu, pojasnila je predsjednica Katedre Čakavskog sabora Buzet Elena Grah Ciliga.
-Od prvotne ideje da se objelodani znanstveno-popularna monografija o Stipanu Konzulu, ovaj je izdavački projekt prerastao u stručno znanstveno djelo koje se temelji na izvorima i novijoj literaturi te predstavlja doprinos osvjetljavanju jednoga dijela hrvatske kulture, književnosti i jezika. Djelo će zasigurno biti poticaj budućim istraživačima te će olakšati pripremanje i zaokruživanje monografije o Konzulu, znamenitom Buzećanu koji je svojim prevodilačkim, korektorskim i knjižno-distribucijskim radom zadužio hrvatsku filologiju, istakla je Grah Ciliga.
Knjigu "Stipan Konzul i "Biblijski zavod" u Urachu", u prosincu je prošle godine, kao 1. svezak novopokrenute biblioteke "Folia protestantica croatica", objavio Teološki fakultet "Matija Vlačić Ilirik" iz Zagreba u suradnji s Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Izdavanje ove publikacije pomogli su Grad Buzet, Katedra Čakavskog sabora Buzet i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Prodekanica Teološkog fakulteta dr. sc. Lidija Matošević najavila je nova izdanja koja će se objaviti u sklopu biblioteke "Folia protestantica croatica", poput monografije o Matiji Vlačiću Iliriku te transliteracije glagoljičkog Novog zavjeta.

Izvor: Glas Istre, Gordana Čalić Šverko

Konzul, pop glagoljaš iz Buzeta
Stipan Konzul rodio se u Buzetu 1521. godine. Bio je pop glagoljaš koji je prihvativši protestantski nauk napustio katoličku župu u Starom Pazinu te pridruživši se Slovencu Primožu Trubaru odlazi propovijedati u Njemačku, gdje se na Trubarovu inicijativu prihvatio prevođenja. Prevodio je knjige na hrvatski jezik. Od samoga je početka u Urachu, Konzul bio uključen u tiskarsku i prevoditeljsku djelatnost.
-Prilikom prevođenja Sv. pisma (Biblije-Novoga testamenta) i drugih kršćanskih knjiga, nije bio sam, pomagali su mu Antun Dalmatin i drugi, uglavnom hrvatski glagoljaši iz Istre (Juraj Cvečić, Matija Živčić i drugi), rekla je predsjednica Katedre Čakavskog sabora Buzet Elena Grah Ciliga.