Buzetski Narodni dom (1907.) jedini je od pet sličnih domova izgrađenih u Istri početkom 20. st., koji je ostao pošteđen paljevine i rušilašče sile fašističkog terora. Štoviše – doživio je i preživio tri rata, različita politička i državna uređenja i ostao do danas vjeran svojoj početnoj ulozi koju su mu namijenili njegovi tvorci – buzetski i istarski preporoditelji – da bude sjedište i središte kulturnoga, društvenog i političkog života žitelja Buzeštine.

Priča o Narodnom domu je ponajprije priča o jednom simbolu, priča o odvažnim i hrabrim ljudima, priča o velikom entuzijazmu i upornosti, priča o opstanku i razvoju hrvatske kulture na ovome prostoru. No ona ne bi bila cjelovita i jasna bez priče koja joj je prethodila i koja nas vodi u 2. polovicu 19. stoljeća – u same začetke preporodnog pokreta kada su i u Istri, kao i u drugim hrvatskim krajevima, Hrvati nastojali ostvariti svoja prava i riješiti krizu nacionalnog identiteta.

Dom je izgrađen 1907. godine kao rezultat ostvarivanja ciljeva i programskih zadataka narodnog preporoda Hrvata na Buzeštini i u Istri, kao posljedica borbe istarskih Hrvata za svoja nacionalna i socijalna prava, slobodu uporabe svoga hrvatskog materinskog jezika i kulture. To je doba kada se na Buzeštini i u Istri osnivaju škole na hrvatskom jeziku, razna kulturna i športska društva, zadruge, novčani zavodi, čitaonice itd. za potrebe hrvatskoga pučanstva u ovim krajevima. Ulažu se veliki napori na kulturnom i gospodarskom prosvjećivanju istarskih Hrvata.

Dom je gradilo austrijsko poduzeće “MARTELANTZ” iz Trsta. Kamenje za gradnju vađeno je preko puta gradilišta, iznad kuće Dinka Sirotića (danas disko klub) i transportirano vagonetima na gradilište. Građevinska stolarija, daske, grede i drugi potrebni materijali nabavljani su u Sloveniji.
Gradnju Doma financirala je Posujilnica iz Buzeta, vjerojatno uz potporu svojih središnjica i drugih donatora. Međutim (prema kazivanju Danila Sancina, sina Ivana Sancina) ta novčana sredstva nisu bila dostatna za dovršenje gradnje Doma te se krenulo na prikupljanje dobrovoljnih priloga mještana cijele Buzeštine, Istre, Kopra, Trsta i dr.

U razdoblju od 1957. godine do danas u Domu je sjedište Narodnog sveučilišta Buzet kao jedine profesionalne ustanove u kulturi na području Općine / Grada Buzeta. U okviru djelatnosti Sveučilišta u Domu djeluje Narodna knjižnica i čitaonica, organiziraju se predavanja, večernje škole, stručna usavršavanja i razni tečajevi osposobljavanja, upriličuju se kinopredstave, kulturno-umjetnički programi, kazališne predstave, koncerti i drugi glazbeno-scenski sadržaji. U domu je sjedište Glazbenog društva “Sokol” Buzet u okviru kojega djeluju sekcije: limena glazba, pjevački zbor i klapa, a u jednom periodu bili su aktivni i tamburaški orkestar te folklorno društvo.

Za širu povijest Narodnog doma kliknite ovdje kako biste pregledali pdf dokument.