O FESTIVALU

Festival klapa u Buzetu se kontinuirano održava od 1998. godine. Do 2008. godine Festival je djelovao pod nazivom Festival istarskih klapa „Pivajući sva smo blaga stekli“, a 2008. godine, zbog velikog interesa kvarnerskih klapa, Festival se širi i na područje Primorsko-goranske županije. 

Sastoji se od dvije natjecateljske večeri: večeri ženskih klapa i večeri muških klapa.

Na svakoj se večeri dodjeljuju 3 nagrade stručnog ocjenjivačkog suda (prva, druga i treća nagrada), “Buzećanka” – nagrada publike te “Brkica” – nagrada za najbolju interpretaciju napjeva s elementima istarsko-primorskog glazbenog izričaja. Nagrade su umjetničke keramike, rad akademske umjetnice Maje Štrk Snoj.

Danas je ovo jedini festival natjecateljskog karaktera na području Istarske i Primorsko-goranske županije, stoga ne čudi velik broj prijavljenih i nastupajućih klapa. U pravilu na svakoj večeri nastupa 12 klapa. Ukoliko ima više prijava, održavaju se audicijske večeri. 

Tijekom 20 godina na Festivalu je sudjelovalo sedamdesetak klapa iz  Istre i Kvarnera. 

 Od klapa pobjednica ističemo one najviše puta nagrađivane: MK Vinčace, MK Kastav, MK Pinguentum, ŽK Roč, ŽK, Teranke, ŽK Kastav, MK Lungomare i  MK Boškarin. Neke od tih klapa, poput MK Pinguentum, MK Vinčace i ŽK Teranke, zapaženo su nastupile u finalnim večerima FDK u Omišu, gdje su se plasirale na visokim pozicijama te osvojile i važne nagrade.

Stručni ocjenjivački sud sastoji se od 3 ili 5 članova – eminentnih glazbenih stručnjaka. U proteklih 15 godina KIK Festa, članovi žirija bili su: Jure Šaban Stanić, Jurica Bošković, Joško Ćaleta, Mirna Marić, Ante Rados Mladen Magdalenić, Ludvik Slana, Ivana Tomić Ferić, Grozdana Marošević, Vedrana Milin Ćurin, Bruno Krajcar, Branko Okmaca, Renato Pernić, Dušan Prašelj, Davor Grabar, Boris Grželj, Ines Kovačić, Ileana Perosa, Valter Milavec, Paulina Đapo, Davor Capković, Jasminko Šetka….

Tijekom godina Festival je imao i goste, neke od najboljih hrvatskih klapa i klapskih stručnjaka. Među njima ističemo: ŽK „Luka“ Rijeka, MK „Fortunal“ Rijeka, MK „Crikvenica“ Crikvenica, ŽK „Baklje“ Rijeka, ŽK „Dalmatinke“ Split“, MVS „Filip Dević“ Split, pjesnik Jakša Fiamengo, maestro Ljubo Stipišić Delmata, producent Ante Mekinić…

Posebnost ovoga Festivala je u poticanju izabiranja repertoara s istarsko-primorskim glazbenim izričajem. Na Festivalu su se prezentirale i dvije vrlo vrijedne notne edicije:

„Napjevi Istre i Hrvatskog primorja“ – Ljube Stipišića Delmate te „Draga nam je zemlja: istarsko-primorski starinski glasi za manje vokalne sastave ili klape“ – istarsko-primorskih autora, u kojoj je jedan od izdavača upravo POU „A. Vivoda“ Buzet – organizator festivala.

Tekstovi o Festivalu objavljeni su i u Buzetskom zborniku, Istarskoj enciklopediji, a poveći je tekst izašao i u 126. broju. časopisa Cantus (2004. god) u tekstu dr. sc. Mirne Marić „Klapsko pjevanje u Istri“. I u najnovijoj knjizi o klapskom pjevanju „Mediteranski pjev: o klapama i klapskom pjevanju“ Joška Ćalete i Jurice Boškovića nalazi se tekst o buzetskom KIK Festu kao i tekst o klapskom pjevanju u Istri, Rijeci i Hravstkom primorju.

KIK Fest promovira tradicionalnu klapsku pjesmu, klapski etno izričaj i novoskladanu klapsku pjesmu, posebno stimulirajući one klape koje vode računa o izvornosti,  kvaliteti i izvrsnosti njene interpretacije.

Festival se pridržava propisa o zaštiti autorskih i srodnih prava, prijavljuje se na HDS – ZAMP i podnosi tražena izvješća sukladno kojima uplaćuje naknade.

PROPOZICIJE

– Klape se prijavljuju na KIK Fest temeljem javnog poziva organizatora.

– Klape se prijavljuju na KIK Fest putem prijavnice (obrazac).

– Nastup klapa vrednuje i ocjenjuje tročlani ili peteročlani stručni ocjenjivački sud.

– Posebno se ocjenjuju ženske, a posebno muške klape.

– Svaki član žirija dobiva listu s navedenim klapama koje se natječu, prijavljenim repertoarom i elementima koji se ocijenjuju.

– Svaki član žirija sam, bez dogovora s ostalim članovima žirija, nakon nastupa ili tijekom nastupa pojedine klape, unosi u tablicu svoje ocjene.

– Ocjenjuju se slijedeći glazbeni elementi: impostacija, intonacija, dikcija, artikulacija, kolorističko mijenjenje tona, dinamika i interpretacija.

– Ocjene su decimalne s rangom od 1-10.

– Ukoliko žiri ima 5 članova, najviša i najniža ocjena članova žirija za pojedinu klapu se isključuju, a ostale se zbrajaju. Ukoliko žiri ima 3 člana, sve se ocjene za pojedinu klapu zbrajaju.

– Ocjenjuje se i izbor repertoara, i to: dalmatinske tradicionalne pjesme, skladane klapske pjesme i pjesme s elementima istarsko-primorskog melosa (s najviše bodova), popularne skladbe na klapski način (s manje bodova) i ostale (zabavne, duhovne, engleske, talijanske… sl.) s najmanje bodova i ne preporuča se njihov odabir. 

– Posebno se vrednuje interpretacija napjeva s elementima istarsko-primorskog melosa (decimalnim ocjenama od 1-10).

– Po završetku natjecateljskog dijela Festivala, žiri se ne povlači iz dvorane, već Organizator prikuplja sve liste s unesenim ocjenama pojedinog člana žirija, te se tijekom nastupa gostiju elektronski zbrajaju sve ocjene i temeljem dobivenih rezultata donosi konačna rang lista, odnosno lista pobjednika.

– Publika glasuje pomoću glasačkih listića. Svaka prodana ulaznica ujedno je i glasački listić. Publika glasuje zaokruživanjem rednog broja ispred naziva odabrane klape. Valjani je isključivo onaj listić na kojem je zaokružen samo jedan broj. Nagradu publike dobiva ona klapa za koju  je utvrđeno da ima najveći broj zaokruženih listića. Ukoliko dvije ili više klapa ima isti broj glasova publike, o pobjedniku odlučuje žiri tajnim glasovanjem.

– Dobivanje jedne od tri nagrade stručnog ocjenjivačkog suda ne isključuje mogućnost dobivanja nagrada i za izvedbu istarskog napjeva, odnosno nagradu publike

– Ukoliko dvije klape unutar prva tri mjesta na rang ljestvici osvoje isti broj bodova, uspješnijom će se smatrati klapa koja ima veću ocjenu za interpretaciju. Ukoliko i u tom slučaju njihov broj bodova bude isti, u obzir se uzima veći broj bodova dobiven na temelju prijavljenog repertoara

– Javno se objavljuje samo skupna ocjena žirija za prve tri plasirane klape i nagrađenu klapu za istarski napjev, međutim voditelji klapa imaju pravo, ukoliko to službeno zatraže, dobiti uvid u sve ocjene stručnog ocjenjivačkog suda

– Uz prve tri nagrade stručnog ocjenjivačkog suda, voditelji programa javno objavljuju i naziv nagrađene klape i broj bodova za napjev s elementima istarsko-primorskog melosa i naziv klape koja je osvojila nagradu publike

PRAVILNIK O RADU STRUČNOG OCJENJIVAČKOG SUDA

1. Stručni ocjenjivački sud ( u daljnjem tekstu: žiri) ima 3 (tri) ili 5 (pet) članova: predsjednika  i članove. O broju članova žirija odlučuje Organizator za svako izdanje Festivala.

2. Svaki član žirija ocjenjuje samostalno i neovisno. Svaki član žirija ocjene unosi u službenu  (ovjerenu pečatim) listu na kojoj su navedena imena klapa koje se natječu, njihov prijavljeni repertoar i elementi koji se ocjenjuju. 

3. Svaki član žirija, bez dogovora s ostalim članovima, nakon nastupa ili tijekom nastupa pojedine klape, unosi u tablicu svoje ocjene. 

4. Svaki član žirija ocjenjuje ove elemente:

  a) IZBOR GLAZBENE GRAĐE   (ocjene od 1 do 10)*
  b) TEHNIČKU RAZINU IZVEDBE  (ocjene od 1 do 10) **
  c) INTERPRETACIJU PJESAMA (ocjene od 1 do 10)***

5. Ukoliko je žiri peteročlani, kod konačnog izračuna bodova, najviša i najniža ocjena članova žirija za pojedinu klapu se isključuju, a ostale se zbrajaju. Ukoliko je žiri tročlani, sve se ocjene (svakog člana žirija) za pojedinu klapu zbrajaju.

6. Svaki član žirija posebno unosi i ocjenu za interpretaciju  napjeva s elementima istarsko-primorskog glazbenog melosa (od 1 do 10) onoj klapi koja je takvu građu prijavila.

7. Po završetku natjecateljskog dijela, žiri se ne povlači iz dvorane, već Organizator prikuplja liste s unesenim ocjenama pojedinog člana žirija. Tijekom nastupa gostiju Festivala, elektronski se zbrajaju ocjene (sukladno odredbi iz točke 5.) i temeljem dobivenih rezultata donosi se  konačna rang lista uspješnosti klapa, odnosno utvrđuju se pobjednici i dobitnici nagrada.

8. Osvajanje jedne od tri nagrade stručnog ocjenjivačkog suda ne isključuje mogućnost osvajanja nagrada i za izvedbu istarsko-primorskog napjeva, odnosno nagradu publike, odnosno jubilarnu nagradu. 

9. Svaki član žirija dužan je vlastoručno potpisati svoju ocjenjivačku listu prije nego li je preda Organizatoru. Pojedine ocjene članova žirija ne iznose se javno. Konačna rang lista sa  svim bodovima daje se na uvid klapama po završetku Festivala. Na listi su članovi žirija označeni brojevima, a ne imenom i prezimenom. 

10. Ukoliko dvije klape unutar prva tri mjesta na rang ljestvici osvoje isti broj bodova, uspješnijom se smatra klapa koja ima veću ocjenu za interpretaciju. Ukoliko je i u tom slučaju njihov broj bodova isti, u obzir se uzima veći broj bodova dobiven za tehničku razinu izvedbe.

11. Voditelji programa uživo javno objavljuju prve tri najbolje ocijenjene klape, i to redoslijedom: 

– 3. nagrada žirija

– 2. nagrada žirija

– nagrada BRKICA ( za najbolju izvedbu napjeva s istarsko-primorskim  elementima)

– nagrada BUZEĆANKA (nagrada publike)

– 1. nagrada žirija

Uz  naziv klape, voditelji obavezno objavljuju i točan broj osvojenih bodova.

12. Obveza je žirija, odmah po završetku svake festivalske večeri, održati  kratki (30 minuta) sastanak s voditeljima klapa. Tom prigodom predsjednik žirija (a po potrebi i ostali članovi žirija) obrazlaže konačne ocjene i poredak te daje okvirno stručno mišljenje o klapama koje su se natjecale. Cilj je ovoga sastanka da svaka klapa dobije kvalitetno i stručno mišljenje o svome nastupu, neki novi poticaj za rad, smjernicu ili pak naznaku za potreban zaokret u svome radu. 

13. Obveza je predsjednika, u roku od 15 (petnaest) dana od završetka Festivala, dostaviti organizatoru pismeni osvrt na festival (primjedbe, sugestije, ideje, pohvale…), te kratak osvrt ( komentar) za svaku pojedinu klapu koja se natjecala.

14. Obveza je organizatora,  u roku od 30 (trideset) dana od završetka Festivala, dostaviti klapama koje su se natjecale, konačnu rang listu s bodovima  te pismeni osvrt (komentar) žirija na nastup pojedine klape.

* Ovaj parametar omogućit će svakom ocjenjivaču da procijeni koliko je klapa razborito izabrala repertoar u odnosu na svoje izvedbene mogućnosti. U izbor građe ulaze  narodne pjesme iz Zbornika, Leuta i ostalih važećih zbirki s notnom građom ( izdanja Večeri dalmatinske pisme Kaštela svakako ) kao i rukopisi uvaženih klapskih voditelja i obrađivača narodnih napjeva. U izbor također ulaze skladane dalmatinske klapske pjesme i obrade popularnih estradnih naslova. Ovaj parametar omogućava da svaki ocjenjivač, ovisno o svojim afinitetima i vrijednosnom sustavu promatranja glazbene građe dade stanovitu prednost, odnosno “kazni” klapu koja po njegovom mišljenju uzima neprilagođen repertoar. Naime svaki član žirija ima različitu sklonost prema narodnim napjevima, kao izvornoj građi, te ostalim oblicima skladanih i obrađenih pjesama. Važno je da ta orijentacija bude vidljiva, ali uz ozbiljna obrazloženja.

Posebnu ocjenu  dobiva istarski narodni napjev, ali koji nije obrađen u dalmatinskoj maniri,  već kroz pentatonski sustav osobit u Istri i Primorju. To bi trebao biti imperativ bez iznimke. „ Zaspal Pave“ je zbirka notnih zapisa narodnih pjesama Istre i Primorja, priredio ju je Dušan Prašelj. Sadrži zanimljivu glazbenu građu za obradu i izvođenja. Zasigurno, najvećim dijelom, ali ne u potpunosti (!),   može poslužiti i zbirka “Draga nan je zemja” u kojoj je Dušan Prašelj sakupio obrade i skladbe ( za manje vokalne sastave i klape) više istarsko- primorskih skladatelja.

** Ova ocjena uključuje impostaciju, intonaciju, dikciju, artikulaciju, kolorističko mijenjanje tona (boja) , dinamiku … dakle, tehniku pjevanja u širem smislu, dinamičko i agogičko nijansiranje,  usuglašenost pojedinih dionica i ukupnu tehničku dotjeranost izvedbe. Naime, ima klapa koje ozbiljan repertoar spreme na zavidnoj tehničkoj razini u što je zasigurno uložen velik trud, ali njihove interpretativne sposobnosti i kreacija znaju podbaciti ili ne budu na jednakom nivou. Zato ova stavka omogućuje da se i takve klape jednom visokom ocjenom dostojno vrednuju.

***  Ovo je, na neki način, sumarna ocjena za klapu i njome se omogućuje da kroz broj s decimalama ocjenjivač sabere sve dojmove stečene o klapi u jedinstven sud. Ovo je točka nezaobilazna u procjeni izvedbe i tu može doći do značajnih razilaženja u stavovima, ali to je nešto što se ne može zaobići jer objekcija svakog ocjenjivača ovisi o njegovom iskustvu, naobrazbi i ukusu. U odnosu na prva dva parametra ovaj je manje objektivan, više osoban, ali zasigurno nezaobilazan u stvarnom vrednovanju bilo koje glazbene izvedbe.