O knjižnici

Knjižnica danas ima oko 25 000 knjiga i 150 nekonvencionalnih jedinica (CD-i, DVD-i, audio i video kasete…). Od toga se 50% nalazi u slobodnom pristupu, 25% namijenjeno je korištenju u studijskom odjelu, a 25% deponirano je u spremište.

Danas knjižnica ima 450 korisnika. Godišnje se posudi oko 6000 knjiga, uz dnevni prosjek od 23, 39 knjiga (podaci za 2006. g). Najveća je posudba u srpnju i kolovozu te u prosincu.
Najčitanija knjiga u 2006. godini bila je “naravno” Da Vincijev kod Dana Browna. Od dječjih knjiga najviše se posuđivala (ponovno “naravno”) Harry Potter i Princ mješane krvi J. K. Rowling, ali moramo napomenuti da su odmah za Harryjem slijedili dječji romani Mire Gavrana, posebno Kako je tata osvojio mamu i Svašta u mojoj glavi. Naši tinejdžeri najčešće su posuđivali Stineove horrore za mlade.

Povijest

  • Osnovana je 1888. godine
  • Službeno je otvarena 6. srpnja 1890. godine
  • Na otvaranju, među ostalima, govore su održali i urednik “Naše sloge” Matko Mandić, te Fran Žitka, istaknuti slovenski rodoljub, a pročitana je i čestitka Vjekoslava Spinčića, istaknutog istarskog narodnjaka
  • Prvi predsjednik čitaonice bio je dr. Mate Trinajstić

Narodna knjižnica Buzet ima dugoljetnu povijest i tradiciju. Osnovana prije gotovo stodvadeset godina, u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda, bila je glavno sjedište buzetskih narodnjaka i inetelektualaca.
Već 1888. godine buzetska čitaonica započinje s radom, ali je njeno otvaranje javno objavljeno tek 6. srpnja 1890. godine. Službeno otvaranje zbilo se nakon što su od Namjesništva u Trstu, nakon podužeg čekanja, stigla potvrđena Pravila čitaonice. Iz tih je pravila uklonjena, režimu neprihvatljiva, odredba da počasni članovi društva mogu postati “muževi zaslužni po narod”. Zanimljivo je da je u vrijeme otvaranja čitaonice na Buzeštini bilo 12 185 Hrvata, od čega je udio nepismenih iznosio 92,58% (prema službenoj statistici iz 1890. godine). Na području čitave općine djelovala je samo jedna hrvatska osnovna škola i to u Sovinjaku. Ostale škole bile su talijanske, među njima posebno su se isticale one na Vrhu, Humu i Zrenju, namijenjene odnarođivanju hrvatske djece.
Samo slavlje otvorenja zbilo se u trobojnicama okićenom Buzetu. Uz mnoštvo naroda od uglednika bili su prisutni i urednik “Naše sloge” Matko Mandić te istaknuti slovenski rodoljub Fran Žitka. Osnivačka skupština započela je izvedbom “Lijepe naše”, nakon čega su slijedili mnogi nadahnuti govori o teškom gospodarskom položaju istarskih seljaka, o potrebi prosvjete i prosvjećivanja naroda, o otvaranju hrvatskih škola, neravnopravnom položaju hrvatskog jezika, širenju knjige i pismenosti te o putovima za ostvarivanje prava potlačenih. Osobit naglasak stavljen je na potrebu očuvanja materinskog jezika.

Putem brzojava otvorenje Buzetske čitaonice pozdravili su Slavjanska čitaonica iz Trsta, Slavjanska puljska čitaonica, Narodna čitaonica iz Sežane i Hrvatska čitaonica iz Vrbnika na Krku. Prilikom otvaranja pročitana je i čestitka istaknutog narodnjaka i zastupnika porečkog Istarskog sabora Vjekoslava Spinčića, koja je u prikupljenom mnoštvu izazvala veliki pljesak i uzvike odobravanja.
Svečanost otvaranja nastavljena je zajedničkom večerom, pjesmom, plesom i narodnim veseljem koje je trajalo do duboko u noć. Tijekom zajedničke večere nizale su se zdravice s mislima i prijedlozima za budući rad čitaonice. Pjevački zbor izvodio je pučke i rodoljubne pjesme, među kojima i one Matka Brajše Rašana – tadašnju istarku himnu “Predobri Bože” i istarsku koračnicu “Istrane dragi”.
Za prvog predsjednika izabran je dr. Mate Trinajstić. Među istaknutim članovima bio je Matko Brajša Rašan, općinski tajnik buzetske općine od 1888. g., poznati istarski skladatelj, autor istarske svečane pjesme “Krasna zemljo”.

Buzetska čitaonica bila je okupljalište značajne intelektualne i narodnjačke struje Buzeštine, te je kao takva uspješno djelovala niz godina. U ponudi je imala sve istaknutije južnoslavenske novine i časopise tog vremena (npr. “Naša sloga”, zagrebački “Obzor”, tršćanska “Edinost”, ljubljanski “Slovenski narod”). Čitaonica je raspolagala i povećim brojem knjiga. Posebno je pozornost davana periodici i ostalim publikacijama upotrebljivim u gospodarskom prosvjećivanju ljudi.
U okviru čitaonice organizirana su mjesečna predavanja o gospodarskim temama važnima za napredak sela (predavanja o filokseri, peronospori, uzgoju svilene bube, gnojidbi, bolestima stoke…). Održavali su se i tečajevi opismenjavanja te različite recitetorske i glazbene priredbe te igrokazi. Te su priredbe bile povod osnivanja pjevačkog zbora, tamburaškog orkestra te dramske družine koji su djelovali unutar čitaonice. Čitaonica je svoje aktivnosti proširila i na druga sela Buzeštine. Tako je ostao zapis da je 15. lipnja 1891. godine predsjednik čitaonice dr. Mate Trinajstić na Vrhu održao predavanje o filokseri. Godine 1894. godišnja skupština buzetske čitaonice nije se održala u Buzetu već u susjednom Sv. Martinu što se iskoristilo za promociju knjige i pisane riječi kao općeg dobra, a ne privilegije obrazovane elite. Na toj se skupštini raspravljalo i o “nekim bitstvenim promjenah pravila e da se uzmogne pomoći i vanjskim članom da čitaju danomice novine.”

Priredbe su se održavale i u Sv. Ivanu (21. studenog 1897. godine) gdje je uz nastup pjevačkog zbora i tamburaškog orkestra izvedena i popularna “šalo-igra” – “Tko će biti hajduk”. Slična je priredba održana i 1899. godine u Štrpedu.
Buzetska se čitaonica 1898. godine uključila i u program obilježavanja 50. obljetnice vladavine cara Franje Josipa I. organizirajući koncert tamburaša i guslara kojim je kasnije gostovala u nekoliko mjesta Buzeštine.
Jedan od najvećih uspjeha buzetskih narodnjaka i Hrvatske čitaonice bila je izgradnja Narodnog doma u Buzetu 1907. godine, u kojega su kasnije smještene čitaonica i ostala društva i ustanove (Buzetska posujilnica, Glazbeno društvo “Sokol”…).
Hrvatska čitaonica u Buzetu pridonijela je opismenjavanju i prosvjetnom napretku Buzeštine. Bila je i odličan primjer hrvatsko-slovenske kulturne i preporodne suradnje. Osim hrvatskih posjedovala je i slovenske knjige, časopise i novine. S jednakim se štovanjem njegovalo i hrvatske kao i slovenske pjesme, plesove, folklor te se obilježavalo značajne obljetnice obaju naroda. Čak se u svečanim prigodama, na Narodnom domu, uz hrvatsku vijorila i slovenska zastava. Slovenci su bili i među najistaknutijim aktivistima čitaonice, tako je slovenac dr. Dolenc bio višegodišnji predsjednik Hrvatske čitaonice u Buzetu.

Kvaliteta hrvatsko-slovenske uzajamnosti najbolje je svjedočila akcijom buzetske i slovenskih čitaonica kojom se prikupila pomoć za nadoknađivanje štete narodnjaku Antunu Šestanu iz Draguća kojemu su neistomišljenici, nakon fizičkog obračuna zapalili kuću, štalu i konobu. U toj su se akciji, uz buzetsku posebno istakle čitaonice Kopra, Trsta, Sežane, Gorice, Boljunca i Jelšana. Buzetska i slovenske čitaonice imale su i zajednički cilj da prikupe sredstva za izgradnju hrvatskih i slovenskih škola.
Raspadom Austro-Ugarske Monarhije i dolaskom talijanske vojske, započinju teška vremena za Narodni dom i sve ustanove koje u njemu djeluju. Godine 1921., fašističke vojne vlasti zatvaraju sve hrvatske udruge i ustanove. Zabranjuju rad htvatske čitaonice, a uskoro slijedi i spaljivanje knjiga i ostalog inventara na samo Pučke knjižnice već i mnogih privatnih knjižnica na Buzeštini.
Nakon Drugog svjetskog rata, Knjižnica se obnavlja i započinje s radom 1948. godine kao društveno-prosvjetna organizacija, a od 1958. godine kao samostalna prosvjetna ustanova. Od 1961. godine do danas djeluje u okviru Narodnog sveučilišta, odnosno Pučkog otvorenog učilišta “Augustin Vivoda” Buzet. U tom je razdoblju knjižnica često mijenjala svoje sjedište. Godine 1970. konačno se vratila u Narodni dom gdje je do danas smještena.

Od 1990. godine jača suradnja s Matičnom službom za narodne knjižnice Istre. Tada se počinje i ozbiljnije prilaziti problemima knjižnice. Znatno se obogaćuje fond, prostor se osuvremenjuje i kvalitetnije oprema, a o knjižničnoj djelatnosti brine stručna kvalificirana osoba.
Godine 1990. knjižnica seli na kat Narodnog doma, u prostor gdje je i danas smještena. 1993. godine otvara se i čitaonica sa studijskim odjelom.
Izvor: Crljenko Branimir: Svjetionik i bedem Buzeštine (uz stotu obljetnicu “Hrvatske čitaonice” u Buzetu)

Uvjeti korištenja

  • Članovi Knjižnice mogu odjednom posuditi tri knjige (korisnici obiteljske članarine šest knjiga) na rok od 30 dana te jedan CD ili DVD na rok od 3 dana, odnosno jedan časopis na rok od 7 dana.
  • Rok posudbe može se jednom produžiti za sve knjige osim školske lektire i knjiga na popisu rezervacija. Produženje se obavlja osobno, telefonom ili putem e-maila. Za CD-e, DVD-e i časopise rok posudbe se ne produžuje.
  • Za knjižničnu građu koja nije vraćena na vrijeme plaća se zakasnina.
  • Građa priručne (referentne) zbirke te drugih posebnih zbirki koristi se samo u prostorijama Knjižnice.
  • Članovi knjižnice dužni su čuvati knjižničnu građu od svakog oštećenja ili gubitka. Za gubitak ili oštećenje Knjižnica ima pravo naplatiti od člana novčanu protuvrijednost ili protuvrijednost u knjižničnoj građi.
  • Članovi Knjižnice imaju pravo koristiti sve servise, usluge i programe Knjižnice.
  • Članovi knjižnice imaju pravo koristiti uslugu fotokopiranja. Fotokopira se samo građa koja pripada knjižnici
  • Naslov koji Knjižnica nema u svom fondu može za članove pribaviti međuknjižničnom posudbom.
  • Član knjižnice može telefonom ili putem e-maila provjeriti nalazi li se tražena građa u Knjižnici, produžiti rok posuđenih knjiga ili rezervirati knjigu.

ČLANSTVO U KNJIŽNICI

  • Članom Knjižnice može postati svaki građanin Republike Hrvatske koji uplati članarinu.
  • Knjižnica nudi četiri vrste članarine:
    • pojedinačna članarina (posudba tri knjige)
    • obiteljska članarina (posudba šest knjiga)
    • članarina za posudbu slikovnica (dvije slikovnice)
    • privremena članarina (vrijedi 30 dana samo za rad u knjižnici)
  • Upis se vrši uz predočenje osobne iskaznice ili još nekog dodatka za posebne kategorije (index…).
  • Član nakon upisa dobiva trajnu člansku iskaznicu, s tim da članarinu po isteku mora obnavljati (ponovno platiti).
  • Iskaznica je neprenosiva, a u slučaju gubitka potrebno je odmah obavijestiti Knjižnicu.
  • Članarina je godišnja ili mjesečna. Vrijedi 12 mjeseci, odnosno 30 dana (privremena članarina) od dana upisa.

CJENIK

Stavka Cijena
Godišnja članarina – predškolci, učenici, studenti 50,00 Kn
Godišnja članarina – umirovljenici 70,00 Kn
Godišnja članarina – ostali 100,00 Kn
Godišnja članarina – obiteljska članarina 120,00 Kn
Godišnja članarina – posudba slikovnica 10,00 Kn
Privremena članarina – 30 dana 30,00 Kn
Međuknjižnična posudba 10,00 kn + troškove knjižnice pošiljatelja
Zakasnina – po knjizi – po danu 0,50 Kn
Zakasnina – po CD-u/DVD-u/časopisu po danu 5,00 Kn
Fotokopiranje građe – samo za članove – A4 0,50 Kn
Gubitak ili oštećena knjiga Novčana protuvrijednost knjige ili protuvrijednost u knjižničnoj građi

Zavičajna zbirka – Piquentina

Vladimir Marušić “Subotina po starinski” -dokumentarni film DVD
Izdavač: Tuber-film

Novi testament – u prijevodu S. Konzula i A. Dalmatina – pretisak
Izdavač: Teološki fakultet “Matija Vlačić Ilirik” Zagreb

Buzetski zbornik, Knjiga 34
Izdavač: IP “Josip Turčinović” Pazin, POU “Augustin Vivoda” Buzet te Katedra ČS Buzet

Hari Ivančić: Zemlje – Katalog uz izložbu (autori tekstova: Igor Zidić, Tonko Maroević)
Izdavač: POU “A. Vivoda” Buzet, 2007.

Daniel Načinović i Eduard Strenja: Pod starim voltama – Istarskim gradićima u pohode
Izdavač: Istarski ogranak DHK Pula i J. Turčinović Pazin, 2007.

Klara Buršić Matijašić: Alberto Puschi i Buzeština, Poseban otisak iz Buzetskog zbornika br. 34
Izdavač: IP “Josip Turčinović” Pazin, 2007.

Dražen Vlahov: Glagoljski rukopis iz Roča – Iz Knjige crkve i bratovštine sv. Bartolomeja (1523 – 1611)
Izdavač: Državni arhiv u Pazinu, Posebna izdanja, svezak 15 – Glagoljkski rukopisi 5, 2006.

Buzeštice – panorama suvremenog buzetskog pjesništva
Izdavač: IP Reprezent
Urednik: Miroslav Sinčić

“Subotina po starinski” – film DVD
Izdavač: Studio “M” Labin

Miro Petohleb: “Buzetski uzlet u nebo” – dokumentarno-povijesni film DVD
Izdavač: vlastita naklada

Ivan Milotić “Zrenj i sveti Jeronim”
Izdavač: Općina Oprtalj

Autor govori o Zrenju kao mogućem radnom mjestu svetoga Jeronima, bez nakane da dokaže ili ospori je li Zrenj doista rodno mjesto svetoga Jeronima. No, tradicija štovanja toga sveca, svijest o njegovoj prisutnosti na tlu Oprtaljštine i tradicija koja se nadovezuje na tu identifikaciju, dio su priče kroz koju je ispričana i činjenična povijest Zrenja, osnažena brojnim prikupljenim i obrađenim saznanjima te prijevodima odlomaka izvornih djela i isprava. Recenzije potpisuju Denis Vizintin i Ivan Zupanc, naslovnicu je izradio i knjigu grafički oblikovao Marijan Vitulić, a autori fotografija su Ranko Dokmanović, Dubravko Milotić, Ivan Milotić i Ivan Zupanc.

Danilo Cerovac”Bogate i ugledne obitelji u prošlosti Buzeštine”

Buzetski zbornik – knjiga 33.
Izdavač: IP”Josip Turčinović” Pazin, POU”Augustin Vivoda” Buzet te Katedra ČS Buzet
Urednik: Božo Jakovljević

Na 430 stranica zbornik donosi sedam tematskih cjelina i okuplja 40-ak autora , donoseći, uz etnografske, i kulturno-povijesne, arheološke, sociološke, agronomske i druge stručne priloge te veći broj literarnih priloga, prikaza, biografija, rodoslovlja i nekrologa.

Etore Poropat “Dane – selo u Istri”
Izdavač: IP Reprezent, Račice i Udruga za upravljanje zajedničkom imovinom sela Dane
Urednik: Miroslav Sinčić

Etore Poropat je izvrsni poznavatelj povijesnih i društvenih prilika sela Dane što je rezultiralo knjigom koja je svojevrsna povijesnica, mala monografija o Danama koja prati razvoj naselja od prapovijesti do današnjih dana. Čitatelji će ovom knjigom dobiti havlevrijedne podatke o maloj seoskoj sredini na Ćićariji, njenim žiteljima, daljnjoj i bližoj prošlosti, seoskim dobrima, obrtima, narodnoj predaji, socijalnim prilikama, važnim događajima itd. Knjigu je grafički oblikovao David Ivić, a tiskana je u zagrebačkom Grafomarku.

Zbornik općine Lanišće – broj 3

Laniški je zbornik najmlađi od tri zbornika (ostala dva su buzetski i lupoglavski) koje uređuje mr. Jakjovljević, a cilj mu je objediniti sve ono što je otkriveno, istraženo, zapisano i proučeno o Ćićariji, njenoj prošlosti i sadašnjosti, kako bi se brojna građa i zanimljivi podaci sačuvali od zaborava.

Edo Merlić “Sveti Martin na Buzeštini tijekom šest stoljeća”
Izdavač: vlastita naklada

Autor knjige, koji je rođeni Svetomartinčanin, inače dugogodišnji stanovnik Pazina gdje je proveo veći dio svoga radnog vijeka, ovom se knjigom htio odužiti svojim precima, rođacima i svim stanovnicima sela. Cilj mu je bio na jednome mjestu prikupiti i objaviti usmenu predaju i zapisanu povijesnu građu o Svetom Martinu, koju su skupljali mnogi znani i neznani pojedinci te mještani sela. Čitatelj tako dobiva svojevrsni presjek i prikaz mjesta od njegova pretpostavljenog nastanka u 15. stoljeću pa sve do kraja osamdesetih godina 20. stoljeća.

Božo Jakovljević “Iz prošlosti hrvatskog školstva u Istri”
Izdavač: IP Reprezent, Račice
Urednik: Miroslav Sinčić

Knjiga govori o stoljetnoj borbi za očuvanje materinskog jezika i hrvatske riječi u Istri.
Autor se osvrće na društveno-političke i etnokulturne prilike u Istri, počevši od sredine 19. st. pa sve do kraja Drugog svjetskog rata, analizira početke i razvoj pojedinih škola u istarskim selima i gradićima s većinskim hrvatskim žiteljstvom, prvim početnicama i čitankama te donosi biografije većeg broja učiteljica i učitelja.

Bruno Cotić “Osnovna škola Roč u 20. stoljeću”

Nataša Vivoda “Buzetski govori”

E-katalog

Ibiblos

Upit knjižnici

Ovdje možete napisati vašu poruku tj. pohvalu, primjedbu, upit za neku knjigu te ako želite produžiti ili rezervirati knjigu. Nastojat ćemo Vam odgovoriti što je prije moguće.

    NOVOSTI

    Poziv na sudjelovanje

    Pozivamo sve buzetske likovne stvaratelje (fotografe, slikare, kipare …) da sa svojim [...]

    Novo u knjižnici

    – Ahndoril, A. : Noćna mora
    – Quinn, J.: Vikont koji me volio
    – Neuhaus, N.: Tko sije vjetar
    – Rowling, J.K.: Dudov svilac
    – Martin, G. R. R.: Vitez Sedam Kraljevina : odnosno, pustolovine Ser Duncana Visokog i njegova štitonoše Egga
    – Woodiwiss, K.: Zauvijek u tvom zagrljaju
    – Murakami, H. : Bezbojni Tsukuru Tazaki i njegove godine hodočašća

    Top lista – publicistika

    1. Krajcar, A. : Život je svjetlost duginih boja
    2. Rostuhar, D. : Džungla
    3. Guinness world records 2014 : [rekordi oživljavaju pred vašim očima]
    4. Knopp, G. : Hitlerovi zločinci
    5. Stein, D. : Osnovni i napredni reiki : potpuni vodič u drevno umijeće iscjeljivanja
    6. Byrne, R. : Tajna
    7. Cawthorne, N. : Povijest mafije
    8. Kreuter, M.-L. : Bio vrt
    9. Piketty, T. : Kapital u 21. stoljeću
    10. Hirsi Ali, A. : Nevjernica

    Top lista – beletristika

    1. Follett, K. : Pad divova
    2. James, E. L. : Pedeset nijansi sive
    3. Martin, G. R. R. : Igra prijestolja
    4. Nesboe, J. : Snjegović
    5. Brown, D. : Inferno
    6. Gotovac, M. : Fališ mi : jesen – ljeto
    7. Iles, G. : Vječni san
    8. Amirrezvani, A. : Jednaka suncu
    9. Coelho, P. : Rukopis iz Akre
    10. Yousafzai, M. : Ja sam Malala