IRACIONALIST 1-2
U buzetskome Zavičajnom muzeju je u petak, 22.11.2024.g. otvorena izložba „Iracionalist 1-2“ na kojoj je predstavljen istoimeni almanah, table stripa i strip ilustracije uvrštene u prvi dvobroj tog kvarnerskog strip izdanja. Njega većinom čine radovi nastali tijekom kvarnerskih kolonija autorskog stripa i ilustracije 2021. i 2022. godine. Prilikom otvorenja jedan od članova uredništva i autor stripa, Damir Steinfl, istaknuo je kako je naziv almanaha odabran jer je samo bavljenje autorskim stripom iracionalno, a predstavljeno izdanje nosi brojeve 1 i 2, što znači da je riječ o dvobroju, ali i da pokriva rezultate dviju kolonija, dodao je. Drugi član uredništva i također autor stripa, Damir Stojnić, pridodao je kako je temeljna ideja da se objavljuju stripovi nastali tijekom kolonije, ali da je otvorena mogućnost i za druge stripove koje autori žele objaviti, a uredništvo ocijeni da su odgovarajuće kvalitete. Ni kolonije ni almanah nemaju zadane teme pa je autorska sloboda potpuna. Na buzetskoj izložbi zastupljeni su autori različitih generacija i dijelova Hrvatske, i to: Matija Pisačić, Ivan Marušić, Marko Dješka, Stjepan Bartolić, Antonio Filipović, Ivan Svaguša, Ivana Geček, Korina Hunjak, Anamarija Kvas, Damir Stojnić, Lea Kralj Jager, Damir Bralić i Damir Steinfl. Izložbu su postavili Damir Steinfl, Damir Stojnić i Saša Nikolić, a ostaje otvorena do 6.12.2024.
Lica Subotine po starinski
»Lica Subotine po starinski«, izložba fotografija različitih autora, otvorena je 29. kolovoza u drevnoj palači Bigatto, sjedištu Zavičajnog muzeja u buzetskoj starogradskoj jezgri, u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta »Augustin Vivoda« Buzet. Izložba ostaje otvorena do 27. rujna. Otvarajući izložbu, voditelj Zavičajnog muzeja Saša Nikolić naglasio je da je Subotina stara tradicijska pučka fešta, samanj, koja se redovito održavala u Buzetu, u mjesecu rujnu ovisno o blagdanu Male Gospe. U povijesnim izvorima, spominje se još u 15 stoljeću. Od 2002. godine obogaćena je programom «Subotine po starinski» koja se održava u starogradskoj jezgri. – U rujnu 2004. godine u manifestaciju «Subotine po starinski» uspješno je uveden niz novih sadržaja s ciljem da se oživi starogradska jezgra i revitalizira «samanj» u što izvornijem obliku, tako da ove godine obilježavamo 20. obljetnicu otkako se cijela starogradska jezgra te rujanske nedjelje transformira u veliku pozornicu na kojoj se odvijaju različita događanja, tradicionalna se glazba čuje u svakom kutku, a mirisi domaće hrane šire se uskim gradskim ulicama prepunim ljudi. Na «Subotini po starinski» posjetitelje dočekuje tržnica sa prodajom domaćih proizvoda, notajo, stari obrti, gradska pekara, stara gradska apoteka, igre za djecu i niz drugih sadržaja prilagođenih različitim uzrastima i interesima, naglasio je Nikolić.Manifestacija je to, kazao je također Nikolić, koju u prvom redu obilježavaju ljudi: inicijatori, kostimirani sudionici, brojni volonteri i svi oni koji na bilo koji način sudjeluju u njenom odvijanju. Bez njih »Subotine po starinski« u obliku o kojem danas postoji ne bi bilo. Upravo su ljudi neiscrpan izvor motiva i inspiracija fotografima kako bi ih prikazali na što zanimljivi način uhvaćene u trenucima koji odaju suštinu likova koje u tom trenutku »glume«. Različiti fotografski pristupi i interesi sublimirani su u 82 izložene fotografije autora Juliena Duvala, Dejana Hrena, Stojana Jermaniša, Saše Nikolića i Saše Soldatića.- Naglasak je na nešto starijim fotografijama iz prve dekade »Subotine po starinski« kojima smo nastojali prisjetiti se svih onih lica koji su, svako na svoj način, od početka, obilježili dragu nam manifestaciju i zahvaliti im što su ugradili svoj kamenčić u mozaik koji se neprestano širi. Nažalost nismo uspjeli pronaći i prikazati baš sva lica, ali vjerujemo kako će se oni pronaći na video snimkama MedVida, Tuber filma Vladimira Marušića i Video studija M koji su sastavni dio izložbe, poručio je Nikolić.
(Gordana Čalić Šverko, “Glas Istre”)
Leonardo Budimlić Majnarić: „Nula dies sine linea“
Od 1. do 31. srpnja u buzetskom se Zavičajnom muzeju može pogledati izložba slika „Nula dies sine linea“ akademskog slikara iz Zagreba Leonarda Budimlića Majnarića, poznatog po svojem osobnom pristupu crtežu i aktu. Autor je izložio 27 slika manjeg formata, nastalih od 2019. godine do danas, u kojima uzima liniju kao osnovno izražajno sredstvo i pri čijoj izradi pažnju posvećuje ključnim elementima koji definiraju izabrani motiv. U svom umjetničkom radu proučava humanizam kroz ljudsku figuru, maštu te neku vrstu likovne struje svijesti. Svaki dan crta ili slika, ponekad modelira pa se shodno time tok njegovog umjetničkog stvaranja tako neprestano obogaćuje. Leonardo Budimlić Majnarić je rođen 10. kolovoza 1962. godine u Zagrebu. Završio je Školu primjenjenih umjetnosti u Zagrebu 1985., a 1990. godine diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, slikarski odjel u klasi profesora Josipa Vasilija Jordana. Radio je kao nastavnik likovne kulture u OŠ Voltino i u školi Zavoda za preodgoj maloljetnika Glina-Turopolje. Godine 1990. za svoje likovno stvaralaštvo dobio je pohvalu znanstveno – nastavnog vijeća AKADEMIJE LIKOVNIH UMJETNOSTI. Leonardo je izlagao na mnogim grupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Trenutno radi kao samostalni likovni umjetnik te je član HDLU-a, Likum-a, HZSU-a i međunarodne umjetničke online zajednice Art ćakula. Dobitnik je Kontrapunkt nagrade Vladimir Dodig Trokut, Iva Vraneković – umjetnici umjetniku na 7. bijenalu slikarstva.
Vedran Ružić: „Dobar tajming?“
Zavičajni muzej u Buzetu, 15.12.2023 do 15.1. 2024. Postav izložbe: Vedran Ružić i Saša Nikolić. Opseg izložbe: 19 slika i radova u keramici. Umjetnička, skupna, tuzemna izložba.
U četvrtak, 9.5. u izložbenoj dvorani buzetskoga Zavičajnog muzeja otvorena je izložba „Dobar tajming?“ vizualnog umjetnika i jazz glazbenika Vedrana Ružića, koji iza sebe ima 40-ak samostalnih izložaba u zemlji i inozemstvu. Posljednjih godina fokusirao se na multimedijalni pristup umjetnosti, te je u Buzetu izložio djela iz najnovijeg opusa, nastala u posljednjih godinu dana, kojima traži odgovor na problem pristupa „tajmingu“ kako u likovnome radu, tako i u glazbi ili zvuku.
Predstavivši svaki od izloženih likovnih radova, Vedran Ružić je prisutnoj publici na sebi svojstven i zanimljiv način približio svoje najnovije slike i radove u keramici.
SREĆKO SABLJAK: RASPRODAJA
Narodni dom u Buzetu, 7.12.2023 do 7.1. 2024. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 28 slika i skulptura. Umjetnička, tuzemna izložba.
»Rasprodaja«, izložba buzetskog likovnog umjetnika Srećka Sabljaka, u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta »Augustin Vivoda«, otvorena je 7. prosinca u Narodnom domu u Buzetu. Obuhvaća nekoliko jednakovrijednih djelova: slike, drvene skulpture, katalog sa Sabljakovim tekstovima u kojima problematizira vlastito likovno stvaralaštvo i problem, kako ga on vidi, s likovnom kritikom i kritičarima, te crtežom, poručio je otvarajući izložbu, voditelj Zavičajnog muzeja Saša Nikolić. Izložene slike i skulpture nastale su u posljednje tri godine, kazao je Nikolić, kada se autor ponovo vraća istarskome pejzažu, arhitekturi i naseljima. U mnoštvu motiva, Sabljakovu pažnju zaokupila je i kapelica. Jedinstven arhitektonski sklop, zasebna arhitektonska, kiparska ili slikarska cjelina, kako je autor voli okarakterizirati, na njegovim se slikama često pojavljuje izdvojena, reklo bi se, sama za sebe, kakva se i inače često može uočiti u istarskom prostoru. Rodom iz Siska, Sabljak je završio školu primijenjenih umjetnosti, unutrašnju arhitekturu, a u Istru je došao 1991. godine otkada u istarskim krajolicima nalazi inspiraciju za svoje stvaralaštvo. Izložba njegovih radova u Narodnom domu ostaje otvorena do 7. siječnja iduće godine.
BOŽIĆNO – NOVOGODIŠNJA IZLOŽBA
Zavičajni muzej u Buzetu, 15.12.2023 do 15.1. 2024. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 33 fotografija, slika i skulptura. Umjetnička, skupna, tuzemna izložba.
U petak, 15. prosinca u prostorima buzetskoga Zavičajnog muzeja otvorena Božićno – novogodišnja izložba buzetskih likovnih stvaratelja. Ova tradicionalna smotra okuplja slikare, kipare, fotografe i sve one koji se bave bilo kojom vrstom umjetnosti i koji su na bilo koji način povezani s Buzetom i Buzeštinom. Ove je godine u njoj sudjelovalo 15-ero autora i to: Lučana Agapito, Tara Boljević, Mirna Bratulić, Franjo Ferenčak Hari Ivančić, Tomislav Jelenković, Boško Kedžo, Silvano Komar, Karla Krbavčić, Mile Lončar, Mario Markežić, Saša Nikolić, Srećko Sabljak, Sven Sabljak te Leon Vidović. Posebno nas veseli što smo ove godine imali prilike predstaviti čak troje debitanta: djevojčicu Taru Boljević, čija baka živi u Buzetu i koja ju potiče na likovno izražavanje, Tomislava Jelenkovića sa stripom nastalim u akciji 24-satnog crtanja stripa te Leona Vidovića sa skulpturom. Posebna zahvala ide Bošku Kedži, koji se sudjelovao na svim dosadašnjim izložbama, a zahvaliti se moramo i mladim glazbenicima iz Područnog odjela Buzet labinske Umjetničke škole M.B. Rašana, koji su svojim nastupima uveličali otvorenje – Erik Mušković, Laura Markežić, Marin Rehak i Filip Buždon na gitari, Mario Rušnjak na harmonici, Vita Perišić na klaviru te voditelju odjela Nikoli Lovriniću.
„Držimo se starine, idemo u „mačkare“
Povodom “Noći muzeja” u buzetskom je Zavičajnom muzeju 26. siječnja 2024. otvorena izložba “Držimo se starine, idemo u mačkare”. Maškarana prošlost Buzeta i njegove okolice bogata je i slojevita. Izloženi primjerci iz novina iz kraja XIX. st i početka XX. st., na talijanskom i hrvatskom jeziku, fotografije iz 20-ih i 30ih godina prošlog stoljeća dokazuju kontinuitet pokladnih običaja i predanost buzetskog stanovništva maškarama, usprkos prisutnim političkim, društvenim i demografskim promjenama koje su zahvaćale ovaj kraj u proteklih stotinjak godina. Vrijedi istaknuti i tradicionalnu igru na ruh, koju na dan Pepelnice igraju muškarci iz Sv. Ivana, a koja svoje izvorište ima u sukobima između mlinara iz doline rijeke Mirne, a koja je kroz vrijeme dokumentirana, fotografijama i zapisima. Digitalizirane videosnimke iz novijeg razdoblja, iz 80 -ih i 90 -ih godina prikazuju nam daljnji razvoj maškara, koje su postale raznovrsnije, šarolikije i mobilnije, a organizacijom velikog maškaranog mimohoda u Buzetu na pusnu nedeju, postale su jednom od nezaobilaznih turističkih manifestacija na Buzeštini.
Izložba ostaje otvorena od 26. siječnja do 29. veljače 2024.g.
BOŽIĆNO – NOVOGODIŠNJA IZLOŽBA
Narodni dom u Buzetu, 17.12.2021. – 14. 1. 2022. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 15 slika i fotografija. Tuzemna, likovna izložba.
Od 17.12.2021. pa sve do 14. siječnja 2022. u buzetskom se Narodnom domu može razgledati 32. izdanje tradicionalne Božićno – novogodišnje izložbe buzetskih likovnih stvaratelja. Sudjeluju ovi autori: Hari Ivančić (2 slike), Karla Krbavčić (2 fotografije), Tara Mrvoš (2 fotografije), Vlatko Mrvoš (2 fotografije), Saša Nikolić (1 fotografija), Mirjana Pavletić (2 slike), Alen Poropat (1 slika), Alessia Stelko (2 slike) i Igor Stević (1 slika).
40 GODINA KASNIJE
Zavičajni muzej u Buzetu, proljeće 2022. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 27 fotografija. Tuzemna, likovna izložba.
U petak 15. travnja je u prostorima našega Muzeja otvorena izložba „40 godina kasnije – Motivi staroga Buzeta nekada i danas“. Radi se o izložbi u jednom dijelu fotografija Zorana Kulundžića, nastalih 1981. i 1982.g., a u drugom reinterpretaciji 11 motiva fotografiranih 40 godina kasnije. Ponukani promjenama kojima svjedočimo u zadnjih četrdesetak godina, od vremena nastanka izloženih fotografija pa sve do danas, odlučili smo reinterpretirati pojedine motive kako bismo naglasili ono što se nije i ono što se je promijenilo protokom vremena. Kombinirajući originalne crno bijele i nove kolor fotografije, koje je snimio Saša Nikolić, željeli smo na neki način odmaknuti staro od novoga i prikazati današnje stanje u starome gradu. Ovom izložbom nastojali smo dokumentirali ono što je bilo i ono što jest „40 godina kasnije“.
BOŽIĆNO – NOVOGODIŠNJA IZLOŽBA
Narodnj dom u Buzetu, 9.12.2022. – 23. 1. 2023. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 19 slika i fotografija. Tuzemna, likovna izložba.
Tradicionalna božićno-novogodišnja izložba radova buzetskih likovnih stvaratelja pod nazivom “Paleta dobrih želja”, u svom je 33. izdanju, otvorena u Murtićevoj galeriji u holu Narodnog doma u Buzetu. Jednom od najdugovječnijih manifestacija takve vrste na istarskom sjeveru, zaokružena je ovogodišnja izložbena djelatnost. Organizatori prosinačke izložbe, Pučko otvoreno učilište “Augustin Vivoda” i Zavičajni muzej, za ovogodišnje su izložbeno izdanje okupili devet autora koji su izložili dvadesetak slika i fotografija: Lučanu Agapito, Harija Ivančića, Boška Kedžu, Maria Markežića, Srećka Sabljaka, Svena Sabljaka, Zlatka Sirotića, Dijanu Zrnić i Nelu Zrnić. – Ovo je 33. po redu izložba, koja se održava u kontinuitetu, do sada nije imala prekida u svome trajanju, unatoč Domovinskom ratu i pandemiji, kada je praktično jedini put održana i u virtualnom obliku, odnosno na Internetu. Usko vezana za Buzet i Buzeštinu, izložba nastoji predstavljati autore koji su na bilo koji način vezani za naš kraj i u smiraj godine, uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, prikazati njihove recentnije radove. Katkada je bilo zastupljeno više autora, katkada manje, no bez obzira na to, jedan je od čimbenika koji su doprinijeli da u Buzetu postoji živa i raznolika likovna scena s autorima koji su prepoznati i uspješni široko van granica našega grada, poručio je otvarajući izložbu voditelj Zavičajnog muzeja Saša Nikolić. (iz “Glasa Istre”).
BUZETSKI SLIKARI I KIPARI – djela u fundusu buzetskoga Zavičajnog muzeja
Zavičajni muzej u Buzetu, 1.4 – 31. 5. 2021. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 18 slika i skulptura. Tuzemna, likovna izložba.
Jedna od osnovnih djelatnosti buzetskoga Zavičajnog muzeja je i prikupljanje muzejske građe, koja tako postaje dio različitih zbirki u njegovom sastavu. Jedna od tih je i umjetnička zbirka u kojoj se čuva i na povremenim izložbama prezentira široki dijapazon crteža, slika, skulptura, fotografija i djela umjetničkog obrta autora koji su od osnutka Muzeja izlagali u njegovim prostorima i koja danas broji gotovo 600 umjetničkih djela.Dužna je pažnja posvećena i buzetskim autorima – onima koji su rođenjem ili boravkom vezani za naš kraj – bilo da se radi o akademskim autorima ili samoukima. Tijekom minulih godina organizirane su brojne njihove samostalne ili skupne izložbe te je na taj način fundus Muzeja obogaćen za gotovo 150 radova, od kojih je najveći broj fotografija.Ovom prigodom predstavljamo radove 12-orice autora, slike i skulpture nastale u vremenskom rasponu od 1980. do 2018.g. i to: pok. Alojza Čargonje, Emila Draščića, Franje Ferenčaka, Harija Ivančića, Boška Kedže, pok. Radovana Krajcara, Roberta Krajcera, Daria Krivičića, Vladimira Orlića, Zlatka Sirotića, Harija Vidovića i Srećka Sabljaka.
BOŠKO KEDŽO: VEDUTE BUZETA, Izložba slika
Zavičajni muzej u Buzetu, 9.9. – 30.9. 2021. Postav izložbe: Boško Kedžo i Saša Nikolić. Opseg izložbe: 10 slika u tehnici akrila na platnu. Tuzemna, likovna izložba.
U vremenu od 9. do 30. rujna 2021. u buzetskom se Zavičajnom muzeju može pogledati izložba slika „Vedute Buzeta“ Boška Kedža, likovnog stvaratelja iz Buzeta. Autor je naslikao 10 slika u tehnici akrila na platnu, formata 60×80 cm, na kojima su isključivo vedute staroga grada Buzeta, odslikane pomoću kista ili špahtle, ili u kombinaciji jednog i drugog sredstva za slikanje. Budući se, prema riječima samog autora, radi o jednom te istom motivu, istina iz različitih vizura, nastojao je da slike ne budu, ni po izrazu, ni po koloritu, slične ili jednake jedna drugoj kako ne bi „upao u zamku slikanja jedne te iste slike”. Buzetske ulice i pročelja, Vela i Mala vrata i mnoštvo drugih motiva staroga grada, su se često puta nalazili na crtežima i platnima Boška Kedža, ali do sada nije imao cijelu izložbu sadržajno vezanu samo za motive isključivo staroga grada. Uoči autorova jubileja, 30-godišnjice izložbenog rada, prava je prigoda baš uoči Subotine, blagdana Grada Buzeta, publici prikazati najnoviji opus veduta, vizura i motiva stoljetnoga grada na čunjastom brijegu.
DAMIR STOJNIĆ: KONFLAGRACIJE, Izložba slika
Zavičajni muzej u Buzetu, 22.10. – 5.11.. 2021. Postav izložbe: Damir Stohnić i Saša Nikolić. Opseg izložbe: 20 crteža u tehnici ugljene prašine i krede u boji na starome papiru. Tuzemna, likovna izložba.
U petak 22. listopada u buzetskom se Zavičajnom muzeju otvorila samostalna izložba ak. slikara Damira Stojnića “Konflagracije”. Kroz ciklus “Konflagracije” Stojnić istražuje tenziju između metafizičkih i egzistencijalnih polariteta: svjetla i tame, rođenja i smrti, muškog i ženskog, ljudskog i životinjskog, čovjeka i svijeta. Njegova gnostička vizija prozire iluzorni svijet prikaza kako bi otkrila imaginacijaki svijet snova koji leži u njegovu podtekstu: svijet fantazmagorije, arhetipskih simbola i hipnagogičnog imaginarija, sličnog onostranim dimenzijama koje okultisti opisuju kao “astralno svijetlo”. .. (Iz predgovora)
Izložba ostaje otvorena do 5. studenog 2021.
O starom Hotelu Fontana u Buzetu
Zavičajni muzej Buzet; 31.1. – 28.2. 2020. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 27 dopisnica, razglednica i fotorazglednica, 5 fotografija, 5 dokumenata, 2 karte, 1 crtež i 7 uvećanih reprodukcija razglednica. Tuzemna, povijesna izložba.
Povodom ovogodišnje Noći muzeja u buzetskome je Zavičajnom muzeju u petak 31. siječnja otvorena izložba “O starom Hotelu Fontana” u Buzetu.
Hotel Fontana u Buzetu, sagrađen sredinom XIX. st. i konačno srušen 8.8. 1981.g., generacijama (starih) Buzećana bio je nezaobilazno mjesto na kojem su se odvijali brojni susreti, svadbe, zabave i društvena događanja. Kompleks zgrada oko hotela bio je i više od toga: trgovina, vinski podrum, skladišta, benzinska stanica i radiona vlasnika obitelji Cerovaz koja je svime time upravljala do 1945. godine.
Nekadašnji Hotel Fontana u Buzetu još uvijek je u kolektivnoj memoriji ljudi koji pohodili njegove sale i terasu, koji su objedovali, veselili se i često puta igrali briškulu i trešete, remi ili preferans za njegovim stolovima i kojima je, unatoč suvremenom i modernom zdanju nastalom na njegovim temeljima, ostao neke vrste žal za prohujalim vremenima i mjestom na križanju putova gdje su se zaustavljale kočije, pa onda autobusi i automobili putnika – namjernika. U tom veselom žamoru i užurbanom hodu konobara i zaposlenika staroga hotela s jedne strane i spokoja domaćih gostiju s druge strane, zrcalio se ondašnji Buzet otvoren tada kao i sada svima koji su odlučili u njemu odmoriti se, prespavati ili se zadržati neko vrijeme.
Broj muzejskih predmeta koji se odnose na nekadašnji Hotel Fontana u Buzetu u fundusu Zavičajnog muzeja nije (pre)velik. Uglavnom se radi o dopisnicama, razglednicama ili fotorazglednicama datiranim u vrijeme od početka do kraja 70-ih godina prošloga stoljeća. Njihova je vrijednost u muzeološkome smislu višestruka: povijesno dokumentarne, izvorne i neponovljive, značajan su izvor saznanja i neprocjenjivih informacija o promjenama koje su se dogodile sa i oko Hotela Fontana. Nekoliko dokumenata pokazuje kako se nekadašnji vlasnici nisu bavili samo hotelijerstvom, već su primjerice iznajmljivali svoje automobile za različite potrebe. Vrlo su uredno i precizno popisani i dugovi koji prema njima postojali.
Iz vremena nakon oslobođenja 1945. godine izložen je cjenik pića i jelovnik iz sredine 70-ih godina, kao i motiv Buzeta iz 1949. godine autora akademskog slikara Stjepana Kukeca.
Vedran Ružić: Forbidden Melody
Zavičajni muzej u Buzetu, 1. – 19. lipnja 2020. Postav izložbe: Vedran Ružič i Saša Nikolić. Opseg izložbe: 20 slika, fotografija i umjetničkih instalacija. Tuzemna, likovna izložba.
Od 1. pa do 19. lipnja u buzetskome se Zavičajnom muzeju može pogledati izložba Vedrana Ružića, akademskog slikara iz Voloskoga, „Forbidden Melody“, koja se sastoji od serije slika, fotografija i umjetničkih instalacija.Vedran Ružić, slikar i profesionalni jazz glazbenik na kontrabasu i bas gitari, diplomirao je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, smjer slikarstvo, a prethodno je pohađao i Jazz konzervatorij u Klagenfurtu. Imao je više od dvadeset izložbi u galerijama u Hrvatskoj te inozemstvu. Posljednjih godinu dana fokusirao se na izvedbu serijala slika i skulptura sa ciljem povezivanja umjetnosti.”Forbidden Melody” je serija radova koju je započeo početkom veljače ove godine nakon povratka s umjetničke rezidencije u Berlinu. Vraćanje u mirnu stvarnost kućnog ateljea, zimska mirnoća Liburnije i nedostatak umjetničkih aktivnosti potaknuli su ga na stvaranje serije radova inspirirane tišinom. Povrh toga, pandemija koja nam se opasno približila i potpuno nas zatvorila u svoje domove i umove dodatno ga je usmjerila da tišini pridruži i izolaciju.
