Zavičajni muzej Buzet

Zavičajni muzej je otvoren 1961. godine i nalazi se u drevnoj palači Bigatto, dovršenoj 1639. godine, u buzetskoj starogradskoj jezgri. U njemu se čuva vrijedna arheološka, etnografska, kulturno - povijesna, umjetnička i druga građa važna za Buzet i Buzeštinu. Za posjetitelje su otvorene arheološka zbirka s lapidarijem, etnografska zbirka u kojoj su izloženi različiti poljodjelski alati, stara buzetska kuhinja, narodne nošnje Ćićarije i Buzeštine i tkalački stan, izložbe o pronalasku fresaka u Crkvi sv. Marije Magdalene u Petrapilosi kod Buzeta i antifašističkoj borbi Buzeštine, izložba o glagoljici, te galerijski prostor u kome se održavaju likovne i druge povremene izložbe. U dislociranim prostorima u starome gradu otvorene su i stara gradska kovačnica, pekara i radionica za izradu češljeva od roga.

Stare razglednice Buzeštine

Zavičajni muzej u Buzetu posjeduje digitalnu zbirku s gotovo 200 starih razglednica na kojima se nalaze različiti motivi Buzeta i Buzeštine. Tako na njima, između ostaloga, vidimo i nekadašnji Hotel Fontana, kuće u buzetskome starome gradu kojih više nema, isčezle detalje, ljude iz nekih prošlih vremena. Tu je i nekoliko razglednica Roča, Huma i Sovinjaka, te davni sjaj Istarskih toplica i uskotračna pruga u Livadama. Podsjetnik je to na Buzeštinu kakve više nema, u vremenu s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće i kasnije, sve do novijih razglednica iz 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća. Zbirka je to koja raste i nastoji otkrivati nove i nove, možda zaboravljene, ili izgubljene detalje u cilju otkrivanja ne tako davne prošlosti Buzeta i Buzeštine.

Prapovijest i antika U prapovijesnoj zbirci izloženi su kameni, koštani i keramički predmeti pronađeni u spiljama i gradinama na području Buzeštine. To su različito oruđe i oružje, dijelovi keramičkih posuda i drugi predmeti datirani od paleolitika do mlađeg željeznog doba. Antička se zbirka sastoji od širokog diapazona staklenih, metalnih i keramičkih predmeta koji potječu iz razdoblja rimske vladavine u ovim krajevima. Tako se mogu vidjeti lakrimariji, uljanice, oruđe i oružje, različito posuđe, nakit i drugi predmeti.	Lapidarij U lapidariju se čuvaju rimski kameni spomenici, i to nadgrobni spomenici i dijelovi arhitekture, pronađeni na području Buzeštine, a datiraju se u prva tri stoljeća poslije Krista. Ovdje se čuvaju i kameni spomenici iz razdoblja Venecije, te nekdašnji grb grada.
Rani srednji vijek Ovdje su izloženi grobni nalazi iz dvaju nekropola s područja Buzeštine. Groblje Zajčji brč kod Velog Mluna datira se u VII i VIII st. i u njemu su pokapani novodoseljeni Slaveni i barbarizirani romanski starosjedioci. Groblje Mejica, jedno od najvećih u Istri, pripada slavensko-romanskim graničarima bizantskog kaštel Buzet. U oba se među grobnim prilozima ističu noževi, koštani češljevi i nakit među kojim posebno mjesto zauzima naušnica buzetskoga tipa. Ističe se i keramika domaće izrade, često puta ukrašena iz kaštela Petrapilosa.	Izložba poljodjelskog alata U zbirci se nalaze različiti predmeti koji su se koristili u poljodjelstvu, obradi zemlje, u vinogradu. Izložen je plug, ralica, zubatka, stopa za ljuštenje ječma i kukuruza, brenta, jaram i niz drugog alata i pribora.
Buzetska kuhinja Kuhinja je oduvijek bila najvažniji dio istarke kuće, mjesto gdje su se oko "ognjišća" na klupama i tronošcima ukućani okupljali i uz "lumin" razgovarali i provodili večer čekajući da domaćica zgotovi obrok. U kuhinji se još nalazi i stol i stolice, drveno i keramičko posuđe, te niz drugih predmeta neophodnih u svakodnevnom životu.	Narodne nošnje Buzeštine U vitrinama ove prostorije izložene su muške i ženske narodne nošnje Ćićarije i donjeg dijela Buzeštine. Tu su gogran, brnovreke, opanci, cokule, kamižot, kanica, tabar (sukneni kaput), odjevni predmeti domaće izrade. Ovdje su i narodni instrumenti mišnice i dvojnice, te tkalački stan izrađen u Črnici.
Antifašistička borba Buzeštine Ovdje možemo pratiti događaje koji su prethodili sveopćem ustanku stanovnika Buzeštine za oslobođenje od fašističkog jarma Kraljevine Italije i Njemačke. Prikazani su ljudi i događaji koji su ostavili neizbrisiv trag u borbi za konačno priključenje Buzeštine i Istre matici Hrvatskoj, te izbor oružja, originalnih dokumenata i predmeta iz toga razdoblja.	Narodni dom Buzetski Narodni dom jedini je od pet sličnih domova izgrađenih u Istri početkom 20. st., koji je ostao pošteđen paljevine i rušilašče sile fašističkog terora. Štoviše - doživio je i preživio tri rata, različita politička i državna uređenja i ostao do danas vjeran svojoj početnoj ulozi koju su mu namijenili njegovi tvorci - da bude sjedište i središte kulturnoga, društvenog i političkog života žitelja Buzeštine. Dom je izgrađen 1907. godine kao rezultat ostvarivanja ciljeva i programskih zadataka narodnog preporoda Hrvata na Buzeštini i u Istri, kao posljedica borbe istarskih Hrvata za svoja nacionalna i socijalna prava, slobodu uporabe svoga hrvatskog materinskog jezika i kultureTo je doba kada se na Buzeštini i u Istri osnivaju škole na hrvatskom jeziku, razna kulturna i športska društva, zadruge, novčani zavodi, čitaonice itd. U razdoblju od 1957. godine do danas u Domu je sjedište Narodnog sveučilišta Buzet kao jedine profesionalne ustanove u kulturi na području Općine / Grada Buzeta.
Glagoljica Buzeštine U Istri i Buzeštini, a naročito na području Roča i Huma, glagoljica se javlja početkom XII. stoljeća. O tome zorno govore glagoljski grafiti - zapisi glagoljskim pismom na žbuci. Pored toga značajni se događaji bilježe i zapisima uklesanim u kamen, a već od XIV. Stoljeća glagoljicom se pišu i knjige. Ovdje su, između ostalih, izložene i kopije humskog grafita, natpisa sa župne crkve u Roču i kustodije iz Vrha. Od ostalih su spomenika tu kopija grdoselskog ulomka, plominskog natpisa i valunske ploče.	Freske iz crkvice Sv. Marije Magdalene iz Kostela Petrapilosa Ova izložba govori o pronalasku ostataka već otučenih fresaka u hrpi šuta predprostora crkvice, o njihovom konzerviranju i djelomičnoj rekonstrukciji, te naposljetku o interpretaciji dobivenih rezultata. Nastanak fresaka može se smjestiti u drugu polovicu 15. stoljeća, a čini se kako ih je dao naručiti feudalni veleposjednik iz obitelji Gravisi i povjerio rad majstoru kasnogotičkog-protorenesansnog usmjerenja iz furlansko-venetske umjetničke sfere.
Češljarski obrt Ručnim se zamahom pokreće stroj za izradu i glačanje češljeva izrađivanih od rogova istarsko-podolskog goveda, boškarina. Prije obrade, rogovi su se kuhali i prešali. Izloženo je više od 140 različitih predmeta: od velikog stroja za izradu češljeva do najmanjeg pribora, uzoraka sirovine, poluprerađevine i gotovog proizvoda. U radionici su se izrađivale i drške noževa, lule i kamiši.	Stara gradska kovačnica U autentičnom prostoru nekdašnje kovačnice izložen je kompletan alat kovačke i kolarske radionice. Tu su i kovački mijeh, nakovanj, tokarska i stolarska klupa, škripci i niz drugog alata koji se koristio u kovačiji i kod izrade dijelova za zaprežna kola. Sačuvani su kotači, dijelovi kotača i drugi gotovi proizvodi kolarsko - kovačke radionice.
Buzetska pekara Nalazi se u prostoriji u kojoj je i prije bila pekara. U njoj su ognjište i napa, krušna peć, gramola za gniječenje tijesta, njačve i drugi predmeti. Pekar je uoči sajmova, blagdana i nedjelje pripremao svoje proizvode - bige (pečeni pšenični kruh) i kolače.