naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Uilite: 08:00 - 15:00
Knjinica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ET:
12:00 - 19:00

Kako do nas
O Zaviajnom muzeju Buzet | Izlobena djelatnost | Foto galerija Zaviajnog muzeja

Zaviajni muzej Buzet

Zaviajni muzej je otvoren 1961. godine i nalazi se u drevnoj palai Bigatto, dovrenoj 1639. godine, u buzetskoj starogradskoj jezgri. U njemu se uva vrijedna arheoloka, etnografska, kulturno - povijesna, umjetnika i druga graa vana za Buzet i Buzetinu. Za posjetitelje su otvorene arheoloka zbirka s lapidarijem, etnografska zbirka u kojoj su izloeni razliiti poljodjelski alati, stara buzetska kuhinja, narodne nonje iarije i Buzetine i tkalaki stan, ostavtina Slavomira Cerovca - Mira Blainia, izloba o antifaistikoj borbi Buzetine i o glagoljici, te galerijski prostor u kome se odravaju likovne i druge povremene izlobe. U dislociranim prostorima u starome gradu otvorene su i stara gradska kovanica, pekara, radionica za izradu eljeva od roga, zbirka vatrenog i hladnog oruja iz ostavtine Slavomira Cerovca.

Stare razglednice Buzetine

Zaviajni muzej u Buzetu posjeduje digitalnu zbirku s gotovo 200 starih razglednica na kojima se nalaze razliiti motivi Buzeta i Buzetine. Tako na njima, izmeu ostaloga, vidimo i nekadanji Hotel Fontana, kue u buzetskome starome gradu kojih vie nema, isezle detalje, ljude iz nekih prolih vremena. Tu je i nekoliko razglednica Roa, Huma i Sovinjaka, te davni sjaj Istarskih toplica i uskotrana pruga u Livadama. Podsjetnik je to na Buzetinu kakve vie nema, u vremenu s prijelaza iz 19. u 20. stoljee i kasnije, sve do novijih razglednica iz 60-ih i 70-ih godina prologa stoljea. Zbirka je to koja raste i nastoji otkrivati nove i nove, moda zaboravljene, ili izgubljene detalje u cilju otkrivanja ne tako davne prolosti Buzeta i Buzetine.

Prapovijest i antika

U prapovijesnoj zbirci izloeni su kameni, kotani i keramiki predmeti pronaeni u spiljama i gradinama na podruju Buzetine. To su razliito orue i oruje, dijelovi keramikih posuda i drugi predmeti datirani od paleolitika do mlaeg eljeznog doba.
Antika se zbirka sastoji od irokog diapazona staklenih, metalnih i keramikih predmeta koji potjeu iz razdoblja rimske vladavine u ovim krajevima. Tako se mogu vidjeti lakrimariji, uljanice, orue i oruje, razliito posue, nakit i drugi predmeti.

Lapidarij

U lapidariju se uvaju rimski kameni spomenici, i to nadgrobni spomenici i dijelovi arhitekture, pronaeni na podruju Buzetine, a datiraju se u prva tri stoljea poslije Krista. Ovdje se uvaju i kameni spomenici iz razdoblja Venecije, te nekdanji grb grada.

Rani srednji vijek

Ovdje su izloeni grobni nalazi iz dvaju nekropola s podruja Buzetine. Groblje Zajji br kod Velog Mluna datira se u VII i VIII st. i u njemu su pokapani novodoseljeni Slaveni i barbarizirani romanski starosjedioci. Groblje Mejica, jedno od najveih u Istri, pripada slavensko-romanskim graniarima bizantskog katel Buzet. U oba se meu grobnim prilozima istiu noevi, kotani eljevi i nakit meu kojim posebno mjesto zauzima naunica buzetskoga tipa. Istie se i keramika domae izrade, esto puta ukraena iz katela Petrapilosa.

Izloba poljodjelskog alata

U zbirci se nalaze razliiti predmeti koji su se koristili u poljodjelstvu, obradi zemlje, u vinogradu. Izloen je plug, ralica, zubatka, stopa za ljutenje jema i kukuruza, brenta, jaram i niz drugog alata i pribora.

Buzetska kuhinja

Kuhinja je oduvijek bila najvaniji dio istarke kue, mjesto gdje su se oko "ognjia" na klupama i tronocima ukuani okupljali i uz "lumin" razgovarali i provodili veer ekajui da domaica zgotovi obrok. U kuhinji se jo nalazi i stol i stolice, drveno i keramiko posue, te niz drugih predmeta neophodnih u svakodnevnom ivotu.

Narodne nonje Buzetine

U vitrinama ove prostorije izloene su muke i enske narodne nonje iarije i donjeg dijela Buzetine. Tu su gogran, brnovreke, opanci, cokule, kamiot, kanica, tabar (sukneni kaput), odjevni predmeti domae izrade. Ovdje su i narodni instrumenti minice i dvojnice, te tkalaki stan izraen u rnici.

Ostavtina Slavomira Cerovce - Mira Blainia

Slavomir Cerovac (1902. - 1979.), na Buzetini poznat kao Miro Blaini, bio je jedan od utemeljitelja i prvi djelatnik Zaviajnoga muzeja u Buzetu. Neumorno je prikupljao muzejsku grau, te stvarao i vlastitu zbirku predmeta koje je pronalazio u Buzetu i blioj okolici. Sakupio je "sadrajno bogatu i brojano opsenu ostavtinu, koja tematskim karakterom predmeta pokriva razliite aspekte ivota i rada, od etnografskih predmeta ruralnog stanovnitva do zametaka graanskog ivota". Njen temeljiti pregled pokazao je kako se "zbirka sastoji od namjetaja, slika, hladnog i toplog oruja, militarije, keramike, satova, svjenjaka, gramofona, pegli, mlinaca za kavu, lula, tabakera, znaki, numizmatike, potanskih maraka, glazbenih instrumenata, etnografskih predmeta, razliitih dokumenata, arheolokih i geolokih nalaza i variae".

Glagoljica Buzetine

U Istri i Buzetini, a naroito na podruju Roa i Huma, glagoljica se javlja poetkom XII. stoljea. O tome zorno govore glagoljski grafiti - zapisi glagoljskim pismom na buci. Pored toga znaajni se dogaaji biljee i zapisima uklesanim u kamen, a ve od XIV. Stoljea glagoljicom se piu i knjige. Ovdje su, izmeu ostalih, izloene i kopije humskog grafita, natpisa sa upne crkve u Rou i kustodije iz Vrha. Od ostalih su spomenika tu kopija grdoselskog ulomka, plominskog natpisa i valunske ploe.

Antifaistika borba Buzetine

Ovdje moemo pratiti dogaaje koji su prethodili sveopem ustanku stanovnika Buzetine za osloboenje od faistikog jarma Kraljevine Italije i Njemake. Prikazani su ljudi i dogaaji koji su ostavili neizbrisiv trag u borbi za konano prikljuenje Buzetine i Istre matici Hrvatskoj, te izbor oruja, originalnih dokumenata i predmeta iz toga razdoblja.

Buzetska pekara

Nalazi se u prostoriji u kojoj je i prije bila pekara. U njoj su ognjite i napa, kruna pe, gramola za gnijeenje tijesta, njave i drugi predmeti. Pekar je uoi sajmova, blagdana i nedjelje pripremao svoje proizvode - bige (peeni penini kruh) i kolae.

Stara gradska kovanica

U autentinom prostoru nekdanje kovanice izloen je kompletan alat kovake i kolarske radionice. Tu su i kovaki mijeh, nakovanj, tokarska i stolarska klupa, kripci i niz drugog alata koji se koristio u kovaiji i kod izrade dijelova za zaprena kola. Sauvani su kotai, dijelovi kotaa i drugi gotovi proizvodi kolarsko - kovake radionice.

eljarski obrt

Runim se zamahom pokree stroj za izradu i glaanje eljeva izraivanih od rogova istarsko-podolskog goveda, bokarina. Prije obrade, rogovi su se kuhali i preali. Izloeno je vie od 140 razliitih predmeta: od velikog stroja za izradu eljeva do najmanjeg pribora, uzoraka sirovine, polupreraevine i gotovog proizvoda. U radionici su se izraivale i drke noeva, lule i kamii.

Zbirka vaternog i hladnog oruja iz ostavtine Slavomira Cerovca

Zbirke vatrenog i hladnog oruja te pribora sastoje se od zbirke puaka, pitolja, revolvera kubura, maeva, sablji i noeva. Veina puaka je iz sredine ili druge polovice XIX. st., pune se uglavnom s prednje strane cijevi. Spremnici za puani prah izraeni su od ivotinjskih kosti (rogova), bakrenog lima ili koe. Pitolji su uglavnom jednometni, pune se sprijeda, a pale na kremen. Revolveri imaju rotacioni bubanj sa 6, u jednom sluaju s 10 metaka, uglavnom oblih, ponekad viekutnih cijevi. U zbirci hladnog oruja uglavnom se radi o vojnikim, konjanikim, mornarikim, paradnim, poasnim, eljeznikim, trgovakim, dunosnikim maevima, sabljama, bajunetama i noevima, austrijske, francuske, talijanske, maarske, bosanske i hrvatske provenijencije Veina predmeta iz ove skupine pripada XIX.stoljeu.
 
Stranica je prilagoena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©
allwaxtorture.com