Brončana naušnica koja je u arheološkoj literaturi poznata kao „buzetska naušnica“ pojavljuje se uglavnom u grobovima ranosrednjovjekovnoga autohtonog i romaniziranog ilirokeltskog stanovništva na području između jadranskih obala i alpskoga pojasa, napose u sjevernoj Istri između Buzeta i zapadne obale. Naušnica se u literaturi datira uglavnom u 7. i 8. stoljeće. Okrugla je, a na dnu je karike ukrašena s tri obruča. Pronađena je na mnogim buzetskim arheološkim nalazištima, ponajviše na Mejici (čak 18 primjeraka). Arheolozi su 60-ih godina odlučili prozvati je “buzetskom” upravo zbog učestalosti pronalaska na ovom području.
U buzetskom Zavičajnom muzeju čuvaju se primjerci ove naušnice zaštićeni upisom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske br. RRI-118 od 23.10. 1968. te kao takvi predstavljaju kulturno dobro.
REPLIKE
Projekt izrade i promocije replike kulturnog dobra “Buzetske naušnice” kao autohtonog suvenira zaživio je 2010. godine zajedničkim snagama Grada Buzeta, POU A. Vivoda – Zavičajni muzej te TZ Grada Buzeta.
ZTO Claudia zlato izradio je repliku buzetske naušnice u srebru i to:
- izrađena je replika buzetske naušnice kao suvenira
- prilagođene replike srebrnih nosivih naušnica u 3 veličine: manje, srednje i veće.
Vizualni identitet autorsko djelo mlade buzetske autorice Martine Sirotić Pavletić.
Danas je Buzetska naušnica dostupna u dvije veličine (mala i srednja) te tri završne obrade (srebrna, pozlaćena i rose gold)
Replike danas izrađuje zlatarna David iz Pule.