Upravo se navršava 500. obljetnica rođenja hrvatskog protestantskog pisca i prevoditelja Stipana (Stjepana) Konzula Istranina (Buzet, 1521. godine – Eisenstadt / Željezno, Burgenland / Gradišće, Austrija, 1579. godine). Potekao je iz redova popova glagoljaša, a ime mu je vrlo dobro poznato među povjesničarima hrvatske književnosti 16. stoljeća jer njegov život i djelo usko su povezani s razdobljem europske i hrvatske reformacije, protestantizma, posebice uz povijest hrvatske tiskane knjige u tiskari koja je djelovala u Urachu (1561. -1565.) u Württembergu, a u kojoj su tiskane hrvatske knjige na glagoljici, ćirilici i latinici.

U njegovom rodnom Buzetu znaju da se u starogradskoj jezgri na kući ispred župne crkve nalazi spomen-ploča koja mu je posvećena, no malo je kome, izvan uskog kruga stručnjaka poznato tko je Konzul uopće bio i zbog čega je značajan ne samo na lokalnoj već i regionalnoj i nacionalnoj razini. Malo je povijesnih podataka o Konzulovu životu i školovanju, zapisano je tek da je bio glagoljaški svećenik u Starom Pazinu. Zbog prihvaćanja protestantskog učenja 1549. godine protjeran je te je bio prisiljen napustiti župu i otići u progonstvo.

Obilježavajući 500. obljetnicu njegova rođenja, u Buzetu žele suvremenicima približiti Konzula, promovirati njegov značaj na regionalnoj i nacionalnoj razini, uključivanjem stručnjaka iz različitih sredina doći do novih spoznaja, ali i potaknuti nova istraživanja. Grad Buzet je, najavila je dogradonačelnica Ana Pernić, za potrebe obilježavanja ove visoke obljetnice osnovao je i imenovao Počasni odbor u čijem su sastavu i vanjski stručnjaci, sa zadaćom regionalne, nacionalne i međunarodne promocije programa obilježavanja ove obljetnice te praćenja i usmjeravanja sadržajnog dijela programa, a osnovan je također i Programski odbor.

Programske aktivnosti koje će se na buzetskom području odvijati tijekom cijele ove godine, koordinirat će Katedra Čakavskog sabora Buzet. Središnja aktivnost bit će znanstveni skup Buzetski dani koji se već tradicionalno u povodu obilježavanja tradicijskog pučkog sajma Subotine i Dana Grada Buzeta održava u rujnu, a ove će se godine tematski posvetiti Konzulu. Očekuje se sudjelovanje predavača iz inozemstva, Njemačke i Italije, te Zagreba, Rijeke, Pule i Zadra.

Izradit će se plakat posvećen Konzulu namijenjen školama na području cijele Istre. U suradnji s odgojno obrazovnim ustanovama buzetskog područja Konzula će se uključiti u kurikulume zavičajne nastave vrtića, osnovne i srednje škole, kao i u program ovogodišnjeg saziva Male glagoljske akademije “Juri žakan”, a dio aktivnosti realizirat će i Pučko otvoreno učilište “Augustin Vivoda” i to u okviru Zavičajnog muzeja i Gradske knjižnice. Prijedlog projekta s programom obilježavanja izradila je radna skupina Katedre Čakavskog sabora Buzet u suradnji s Gradom Buzetom.

Obilježavanje značajne obljetnice prilika je da se Konzulova djelatnost prikaže u novom svjetlu, na temelju izvornih dokumenata i tekstova te ga se pozicionira na mjesto koje mu pripada u hrvatskoj književnosti i kulturi.

– Dr. sc. Mateo Žagar s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, svojevremeno je u razgovoru s predstavnicima buzetske Katedre Čakavskog sabora naglasio kako nijedan maturant u Hrvatskoj ne zna tko je prvi preveo Bibliju na hrvatski jezik, dok je u drugim zemljama to podatak koji je poznat svima kao dio opće kulture, istaknut će predsjednica Katedre Elena Grah Ciliga te također dodati kako je vrsni poznavatelj Konzulova djela dr. sc. Alojz Jembrih u svojem članku objavljenom u 39. knjizi Buzetskog zbornika istaknuo kako su hrvatske tiskane knjige u Urachu (Tübingenu) na glagoljici, ćirilici i latinici dragocjeni spomenik s više gledišta: povijesti prevođenja Biblije na hrvatski jezik, povijesti hrvatskoga jezika, povijesti tiskane knjige u Europi, povijesti tiskane knjige glagoljicom.

– Na naslovnicama tih knjiga uvijek je isticano da su one  prevedene “v hrvatski jazik”, no u hrvatskoj školskoj literaturi o njima se ne piše na adekvatni način, nasuprot, taj se pothvat još uvijek, i danas, prešućuje. Sve hrvatske knjige, tiskane u razdoblju europske reformacije u Urachu, integralni su dio hrvatske književno-jezične baštine i nju valja danas iznova detaljno proučavati i s poštovanjem iznova vrednovati, zapisao je dr. sc. Alojz Jembrih.

Upravo je dr. sc. Alojz Jembrih  (Fakultet hrvatskih studija Sveučilište u Zagrebu), jedan od vanjskih suradnika u pripremi i realizaciji programa obilježavanja 500. obljetnice Konzulova rođenja, a uz njega u Programskom odboru su i dr. Luka Ilić (Balzheim, Njemačka), dr. sc. Mateo Žagar (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Lidija Matošević (Sveučilišni centar za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik).

Konzul je 1552. godine otišao u Njemačku gdje u Rothenburgu na Tauberi, pridružio Primožu Trubaru, a 1557.godine počinje prevoditi Novi zavjet na hrvatski jezik.

Zajedno s grofom Hansom Ungnadom i Trubarom organizirao je  rad slavenske protestantske tiskare u Urachu koja je djelovala od 1561. do 1565. godine, te je zajedno s Dalmatinom, tiskao Tabla za dicu, luteranski katekizam, i zatim Novi zavjet na hrvatskom jeziku, odnosno Prvi i drugi del Novoga Testamenta. Konzul je 1568. godine kod tiskara Ivana Purgara u Regensburgu s Dalmatinom objavio prijevod s njemačkog Postile Johannesa Brenza na latinici. Nakon Regensburga u travnju 1568. godine seli se u Željezno (Eisenstadt, Kismarton) u zapadnu Ugarsku, gdje među gradišćanskim Hrvatima propovijeda protestantizam. Tamo i umire vjerojatno 1579. godine.

(IZVOR: Glas Istre; autor: G.Č.Š.)