U pripremi je luksuzni faksimil najstarijeg datiranog hrvatskoglagoljskog rukopisnog misala, veličanstvena umjetnina vjerna originalu do najsitnijih detalja. Faksimil originalnog Misala kneza Novaka iz 1368. godine skupocjeno je kolekcionarsko izdanje koje izlazi iz tiska početkom prosinca.
Original Novakova misala danas se čuva u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču pod signaturom Cod. Slav. 8 ., a zahvaljujući ponajprije velikom entuzijazmu svih suradnika uključenih u projekt, Katedre Čakavskog sabora Roč, Staroslavenskog instituta i Mozaik knjige iz Zagreba, taj najstariji datirani hrvatskoglagoljski misal, konačno se vraća u domovinu, u obliku vjerne replike, u limitiranom broju unikatnih numeriranih primjeraka.
Misal kneza Novaka iz 1368. godine, jedna od najljepših i najvrjednijih hrvatskih rukopisnih knjiga koja predstavlja najvišu razinu kaligrafskog, iluminatorskog i uopće knjiškog umijeća glagoljaša, i koju je vlastoručno ispisao knez Novak Disislavić kao zavjetni dar crkvi u kojoj će biti pokopan, nakon više od 650 godina bit će po prvi puta tiskan i dostupan široj hrvatskoj javnosti. O njegovom značaju govori podatak da je poslužio kao jedan od glavnih predložaka za prvu hrvatsku tiskanu knjigu – Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine, otisnutu samo 28 godina poslije Gutenbergove Biblije.
Faksimilno izdanje originalnog Misala kneza Novaka, jedne od najvažnijih knjiga u povijesti Hrvatske, monumentalna je monografija velikog formata 245 x 320 mm, na 544 stranice, ručno uvezanih korica od najfinije teleće kože. Sadrži reprodukcije čak 480 inicijala i šest minijatura od kojih je dio pozlaćen u skladu s originalom.
– Inicijativa da se objavi potpuno faksimilno izdanje potekla je u Katedri Čakavskog sabora Roč još prije dvije godine. Naime, obilježavajući 650. godišnjicu Misala kneza Novaka, ročka je katedra planirala realizirati program kroz tri segmenta: veliku edukativnu izložbu i znanstveni skup o tom izuzetnom hrvatsko glagoljskom manuskriptu te kao najzahtjevniji dio – izdanje vjernog faksimila Novakova misala i popratne knjige sa predmetnim studijama, istaknula je predsjednica Katedre Čakavskog sabora Roč Mirjana Pavletić.
Izložba o ovom remek-djelu srednjovjekovne rukopisne knjige uspješno je priređena i prvi put predstavljena javnosti u listopadu 2018. godine u Gornjoj Nugli, ali ostala dva segmenta u toj su jubilarnoj godini izostala. No, uspostavljeni su kontakti s Austrijskom nacionalnom knjižnicom u Beču (gdje se čuva original Novakova Misala pod signaturom Cod. Slav. 8.) od koje su otkupljena prava objavljivanja kao i svi digitalizati rukopisa, 272 lista odnosno 544 stranice te raskošno iluminirane i zlatnom bojom ukrašene knjige koja sadrži 480 pozlaćenih inicijala i šest minijatura.
Značajnu podršku i financijsku potporu za ovaj projekt ročka Katedra je dobila od Ministarstva kulture, no ipak nedostatnu da se bez većeg rizika krene u njegovu realizaciju. Stoga je čak dvije sljedeće godine tražila i dodatnu financijsku potporu i stručne suradnike. Konačno je krajem 2019. godine uspostavljena suradnja s izdavačkom kućom Mozaik knjiga iz Zagreba koja je već imala značajnog iskustva na sličnim luksuznim izdanjima, a početkom 2020. godine definirana je i hvalevrijedna suradnja sa Staroslavenskim institutom iz Zagreba čiji su djelatnici preuzeli skrb nad stručnim i znanstvenim segmentom projekta.
Tako će se početkom prosinca ove godine, zahvaljujući ponajprije velikom entuzijazmu i nadasve sinergiji koja je došla do izražaja kod svih suradnika uključenih u projekt, Misal kneza Novaka, taj najstariji datirani hrvatskoglagoljski misal, ovog puta kao luksuzni faksimil, konačno vratiti u domovinu. Izdavački projekt sastoji se od dvije knjige: potpunog faksimilnog izdanja manuskripta Misala kneza Novaka i dodatne knjige sa znanstvenim i stručnim prilozima o Misalu.
Autori priloga su istaknuti hrvatski znanstvenici i stručnjaci za djelovanje, jezik, povijest, umjetnost, liturgiju, tiskarstvo i stvaralaštvo naših glagoljaša: akademkinja Anica Nazor, prof. dr. sc. Mateo Žagar, akademski slikar i grafičar Frane Paro, prof. dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić, akademik Kruno Prijatelj, dr. sc. Kristijan Kuhar, dr. sc. Vida Vukoja. Izdavači faksimila originalnog Misala kneza Novaka su Katedra Čakavskog sabora Roč, Mozaik knjiga Zagreb i Staroslavenski institut Zagreb. Urednici Vid Jakša Opačić, Mirjana Pavletić, Vida Vukoja. Projekt su financijski poduprli Ministarstvo kulture, Grad Buzet i Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb.
Plemić s perom u ruci
Misal kneza Novaka, kao što se naglašava u popratnoj promotivnoj brošuri, rukopisna je glagoljska knjiga, spomenik jedinstvene sastavnice hrvatskog kulturnog identiteta- glagoljaštva – i to tzv. zlatnog doba hrvatskog glagoljaštva (14. i 15. stoljeće). Pisan je uglatom ili hrvatskom glagoljicom, prvim pismom kojim su Hrvati pisali hrvatski jezik. Jezik Novakovog misala naziva se hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom ili hrvatskom redakcijom staro (crkvenog) slavenskog jezika. Poput svih misala, bogoslužna je to knjiga tekstova koji se čitaju za oltarom tijekom svete mise, a koja sadrži obredne tekstove za sve vrste misa, uključujući upute za svećenike. Novakov misal spomenik je stoga jedinstvene povlastice koju su uživali Hrvati. Naime, već od 10. stoljeća u kršćanskim obredima koristili su se sebi razumljivim jezikom i pismom.
U vrijeme nastanka Misala kneza Novaka rukopisne knjige bile su izuzetno rijetke i vrijedne. Izrada knjige u ono je vrijeme bila toliko skupa da je knezu Novaku samo za pergament za ispisivanje misala trebalo pripremiti 140 koža ( tri i pol stada po 40 ovaca). Novakov misal posebno mjesto ima i u kontekstu hrvatske glagoljske rukopisne knjige. Prvi je to pouzdano datirani glagoljski misal. Jedan od sačuvanih dvadesetak rukopisnih misala i to poznatog prostora nastanka i imena pisara.
Posebnost je i u tome što ga je ispisao plemić i vitez koji ga je mogao naručiti, odnosno unajmiti pisare da ga ispišu za njega. Knez Novak Disislavić od Ostrovice (14. st) bio je krbavski knez, dvorski vitez i povjerenik kralja Ludovika I Anžuvinca, nositelj titula kneza šolgovskoga u Erdelju i kneza grada Nina u Dalmaciji. Misal je namijenio kao zavjetni dar crkvi u kojoj će biti pokopan. Unatoč snažnom viteškom identitetu, povijest je Novaka ponajprije upamtila s perom, a ne s mačem u ruci. Vještina i predanost koju je unio u taj pothvat rezultirali su knjigom koja je ostavila neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturnoj povijesti. Osim liturgijskih tema u misalu su zapisani i prvi hrvatski čakavski osmerci.
Novakov misal posebnim čine skupocjene iluminacije pune zlata i raskoši: sadrži čak 480 inicijala i 6 minijatura, od kojih 4 prikazuju portrete evanđelista, a dvije su prikazi Isusa preko cijelih stranica. Na minijaturnim filigranskim uresima prevladava crvena, plava i zlatna boja, a ukrašeni su pleterima, viticama, palmetama, nizovima romba, krugova i kockica, motivima srca, sunca, cvjetova, listova, trolistova i sjemenki. Mnogobrojne su iluminacije ukrašene u ono vrijeme skupocjenom zlatnom bojom pa se po svojoj ljepoti, raskoši i skupoći izrade Novakova knjiga može mjeriti i s poznatim Hrvojevim misalom iz 1404. godine.
Zapis žakna Jurja
Misal kneza Novaka osim izvornoga Novakova teksta sadrži još nekoliko kasnije dodanih zapisa, a ono što je u kulturološkom smislu proslavilo Roč, jest zapis žakna Jurja, kojim je najavljen projekt hrvatskoga prvotiska, dakle skori izlazak iz tiska prve hrvatske štampane knjige – Misala iz 1483. godine. “Vita! Vita! Štampa naša gori gre! Tako ja oću da naša gori gre! 1482 mêseca ijuna 26. dni to bê pisano v grade Izule. To pisa Juri žakan iz Roča. Bog mu pomagaj i vsem ki mu dobro otê.”
Misal kneza Novaka dospio je u Istru 1405. godine kada su ga za potrebe svojih crkva sv. Jelene u Gornjoj i sv. Petra u Donjoj Nugli, mještani otkupili od Novakova sina Petra s Krbave za “40 zlatnih ino 5”, za 45 zlatnika. O tome izvještava dodatna rukopisna bilješka na posljednjem listu kodeksa, podno kolofona (impresuma). Pojedina povijesna istraživanja navode da se u ono vrijeme za 45 zlatnika mogla kupiti velika kuća s imanjem ili veće stado krava. Tijekom godina Novakov misal je mijenjao vlasnike i korisnike, a 1820. godine otkupljuje ga bečka Dvorska knjižnica (današnja Austrijska nacionalna knjižnica) od antikvara G. B. Hattingera iz Trsta. Tiskanjem faksimilnog izdanja Novakog misal će se na svojevrstan način ipak vratiti u svoju domovinu. Kao veličanstvena umjetnina vjerna originalu do najsitnijih detalja.
Luksuzno i skupocjeno izdanje
Ovo luksuzno izdanje namijenjeno je ljubiteljima knjiga, kolekcionarima, znanstvenicima, proučavateljima glagoljice te svima ostalima koji znaju cijeniti i vole posjedovati izdanja od nacionalne i kulturne važnosti. Kako se navodi u priopćenju izdavača, cijena u pretprodaji bit će 15.960 kuna, a redovna će cijena biti 19.992 kuna.
(IZVORI: Glas Istre/Gordana Čalić Šverko; Promotivna brošura i priopćenje izdavača te arhiv Katedre Čakavskog sabora Roč)
