naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
----------------------------------- Muzej: 09:00 - 20:00
Učilište: 08:00 - 15:00
Knjižnica:
UTO/SRI/PET:
08:30 - 15:30
PON/ČET:
12:00 - 19:00

Kako do nas

Izložbena djelatnost

Protekle godine: 2007 | 2008 | 2009 | 2010 || Prijavnica za izložbu u 2010. godini

19. božićna i novogodišnja izložba buzetskih likovnih stvaratelja
Zavičajni muzej Buzet, 11. do 31. prosinca 2009. godine. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 54 rada u različitim likovnim tehnikama - slike, skulpture, fotografije - Umjetnička, tuzemna, skupna izložba.
Na ovoj tradicionalnoj izložbi, ove su godine svoje radove izložili: Franjo Ferenčak (akademski slikar) - 2 uljene slike, Đana Ferzan - 2 slike u kombiniranoj tehnici, Evelina Ferzan - 2 akvarela, Eminel Hodžić - skuptura u gipsu i crtež pastelom, Dejan Hren - 5 fotografija u boji, Hari Ivančić (akademski slikar) - 2 uljene slike, Jasmina Jerman - 1 slika u tehnici akrila, Boško Kedžo - 2 uljene slike, Roberto Krajcer - 2 slike u kombiniranoj tehnici, Branka Markežić - 2 crno/bijele fotografije, Aleksandar Merlak - 3 fotografije u boji, Vlatko Mrvoš - 1 fotografiju u boji, Lari Nežić - 1 fotografiju u boji, Matija Nežić - 1 sliku u tehnici tempere, Vladimir Pernić - 9 skulptura i unikatnih posudica u drvu, Srećko Sabljak - 3 uljene slike, Sven Sabljak - 3 fotografije u boji, Hari Vidović - 2 uljene slike i Goran Vukašin - suvenire u kamenu. Gotovo dva desetljeća buzetski likovni stvaratelji predstavljaju se svojim sugrađanima u blagdanskom okruženju. Proteklog se vikenda u Zavičajnom muzeju u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda" okupilo rekordnih devetnaest umjetnika koji su na tradicionalnoj 19. božićno-novogodišnjoj izložbi izložili slike, skulpture i fotografije. U proteklih devetnaest godina, gledajući izložbu kao zaokruženu cjelinu, bilo je uspona i padova, kako kvalitativnih, tako i kvantitativnih. Ove godine imamo međutim rekordan broj sudionika što je pravi pokazatelj kako je unatoč svim oscilacijama i gubicima, buzetska likovna scena vrlo živa i aktivna, s novim i mladim akterima. Izložbu je otvorio gradonačelnik Valter Flego, ponosan i sretan jer, kako je rekao, gradovi nisu samo mnoštvo ulica, kuća, sela i zaseoka, gradovi su i ljudi sa svojim dušama i duhom. Na izložbi imamo prigodu otkriti upravo jedan djelić duše buzetskih umjetnika, istaknuo je Flego. Tradicionalni prosinački program likovnjaka svojim su nastupom upotpunili Ženska klapa Roč te muške klape Pinguentum i Boškarin. Izložba se može pogledati do 11. siječnja.

Galerija slika (klikni ovdje).

Davor Gobac: Oh, Yeah!
Zavičajni muzej Buzet, 23. listopada do 07. studenog 2009. godine. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 14 slika u kombiniranoj tehnici. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
Davor Gobac je u buzetskom Zavičajnom muzeju izložio slike manjeg i srednjeg formata, uglavnom u tehnici akrila na platnu. Riječ je o ciklusu kojeg običava nazivati retrospektivom, jer su slike nastale od kraja osamdesetih do početka dvije tisućitih. Gobac je slikao/crtao povremeno, a motivi i kolorit otkrivaju da su ga inspirirali strip i svijet zabave naročito glazbenog miljea. Sam tvrdi kako su njegovi junaci nestvarni i stvarni likovi koje je "provukao" kroz filter svoje mašte. Neopterećen ičim, svoje je slike nazvao "novim popom". Vesele, šarene slike u kombiniranoj tehnici, zanimljivo kadriranje, apostrofiranje detalja i prilično dobar crtež zaustavljaju pogled promatrača i tjeraju ga da ih pogleda opet, pa opet, pa ... opet.

Galerija slika (klikni ovdje).

Petra Jovanovska: Kde si?
Zavičajni muzej Buzet, 02. do 16. listopada 2009. godine. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 34 grafičkih listova u tehnici linoreza. Umjetnička, međunarodna, samostalna izložba.
Akademska slikarica Petra Jovanovska živi i radi u Jeseniku, u Češkoj Republici. Diplomirala je 1995. godine na Grafičkom odsjeku Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta Sv. Kiril i Metodij u Skopju. Pohađala je seminare slikanja na svili te seminar estetsko-obrazovnih predmeta. Članica je DLUM (Društvo likovnih umjetnika Makedonije), BARTI (Balkanska Art Inicijativa) i UVU (Unija likovnih umjetnika, Češka republika). Do sada je sudjelovala na preko 30 skupnih izložaba, a ova u Buzetu joj je 6. samostalna. Izložba će biti otvorena do 16. listopada.

Galerija slika (klikni ovdje).

Projekt neistražena, voditeljica projekta Iva Đorđević
Lapidarij buzetskoga Zavičajnog muzeja, 13. do 30. rujna.
Izložba (projekt) Neistražena potaknuta je nizom pitanja čiji su odgovori izostali u potrazi za spoznavanjem identiteta istarske žene kao neminovnog produkta kulturološke, povijesne te sociološke podloge na kojemu je stasao. Izložba nema za svoj isključivi cilj opisati ženu kao radnicu ili znanstvenicu, političarku ili borca, pjesnikinju ili ljubavnicu, suprugu ili majku, već ženu u pluralitetu svih svojih uloga, te time upotpuniti značenje sintagme Identitet Istre. Projekt, kojega je voditeljica Iva Đorđević, a grafičko oblikovanje i zvuk potpisuju Bojan Đorđević i Velimir Todorović, (za sada) se sastoji od objekata u prostoru, video projekcije i glasova None Marije, Valerie Marion i Milice Vivoda.

Galerija slika (klikni ovdje).

Roberto Krajcer: Rukopisi
Zavičajni muzej Buzet, 11. do 30. rujna 2009. godine. Postav izložbe: Roberto Krajcer i Saša Nikolić. Opseg izložbe: 18 slika u kombiniranoj tehnici i 8 skulptura u žici. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
Roberto Krajcer rođen je 1965. godine u Umagu, član je buzetske Likovne radionice, živi i radi u Buzetu i Umagu. Od 2000.-te godine od kada su se zaredale izložbe u biranim izložbenim prostorima, Roberta Krajcera percipirali smo kao slikara posvećenog posnim materijalima i siromašnim tehnikama, istaknula je na otvorenju izložbe Gorka Ostojić Cvajner, povjesničarka umjetnosti iz Pule. Papiru kao podlozi ili fragilnom papirnatom kolažu te papiru kao potcrtanoj bjelini na kojoj se suptilno rastaču vode akvarela, tu i tamo osnažene crnim ugljenom ili mekom gestom olovke. Iz tih kolažiranih slikopisa osobite mjere i harmonije, signalizirana je žudnja za otjelotvorenim, tvarnim prostorom. To se dogodilo upravo sada, no u drugom mediju. Kao prirodna posljedica rukopisnih istraživanja, onoga trena kada je radoznalo i hrabro izveo "oprostorenje" svojeg crteža i to najdelikatnijom, najpodatnijom, najmekšom i najtransparentijom, gotovo amateričkom, jednostavnom, tankom žicom, u seriji novih crtačkih objekata. Liniju kartezijanskog redukcionizma, "slikajući sliku bez slike", kako sam kaže, i radeći skulpturu bez volumena, Roberto Krajcer nadahnuto je implementirao u ovaj posljednji ciklus, s razlogom naslovljen "Rukopisi". Izložbu je otvorio mr.sc. Valter Flego, gradonačelnik grada Buzeta.

Galerija slika (klikni ovdje).

Gordana Kužina: Nevino
Zavičajni muzej Buzet, 24. srpnja do 24. kolovoza 2009. godine. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 10 slika u kombiniranoj tehnici. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
Gordana Kužina rođena je 1957. godine u Varaždinu. Završila Pedagošku akademiju u Rijeci. Živjela i radila u Opatiji, Lovranu, Matuljima, Šibeniku, Pirovcu, Zadru, Torontu i Vancouveru (Kanada). Od 1991. živi kao slobodna umjetnica u Zagrebu, a 2000. dolazi u Istru. Izlagala je na brojnim kolektivnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Autorica je svjesna da nas recentno, poodmaklo postmodernističko vrijeme odvodi na područje igre i sumnje. Svako je likovno oblikovanje vid igre i za umjetnika i za posmatrača. U igri se, ne samo prelazeći od jednog do drugog rada, već i pri svakom slijedećem pogledu, uperenom na isti rad, sve neprestano mijenja. Igra, kao osnovni fenomen ljudskog postojanja, sugerira se decentno. Gordana Kužina nastoji uvesti pokret u umjetničko djelo. Ponegdje kinetički, ponegdje simulirani, a ponegdje asocirani. Ona na promatrača ne navaljuje, već mu nudi umjetničku kompoziciju koju on tek kasnije otkriva kao područje igre. Tako je pojedini rad postigao sjedinjavanje s promatračem u ideji igre. Majprije se umjetnica igrala, a onda je to velikodušno prepustila promatraču. Oboje postaju sudionici iste ideje.

Galerija slika (klikni ovdje).

Mladen Ivančić: Paralelna arheologija
Zavičajni muzej Buzet, 08. do 23. srpnja 2009. godine. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 32 keramičke skulpture. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
Prema riječima autora početak je bio igra, užitak stvaranja, potreba da se stvori nešto tvarno, opipljivo, prostorno i lijepo. Prašina i voda, zrak i vatra - drevni elementi. I podatnost u rukama. Zato glina. Mladen Ivančić rođen je u Rijeci 1969. godine, po struci diplomirani ekonomist posljednjih 5 godina zaposlen u Državnom inspektoratu. 1996. godine dobija osnove likovnog obrazovanja u "Radionici za kulturni krajolik", te nakon toga iskustva i znanja stječe samostalnom izobrazbom i istraživanjem na polju likovnih umjetnosti. Iako formalno autodidakt, radi se o zrelom umjetniku koji inventivnim i inovativnim pristupom radu u terakoti stvara niz keramoskulptura koje podsjećaju na likovne vrijednosti mediterana i nekih prošlih vremena. Mladen Ivančić voli elementarne, asocijativne i sintetski zatvorene zgusnute forme, koje imaju naglašene plastičke vrijednosti. Forme koje podsjećaju na neku daleku povijest, ali koje istodobno izviru i iz ovovremenosti.Asocijacije pri iščitavanju porijekla oblika ovih predmeta stalno su u nekom dvojstvu i suprotnosti: s jedne strane tu je prisjećanje na arheologiju, a s druge na islužene i odbačene dijelove strojeva i alata našeg vremena. I u jednom i u drugom slučaju ti predmeti nas, međutim premještaju u neki drugi svijet, u kojem se čini da su zakonitosti nepoznate i tajnovite, a prostor i vrijeme "stežu i rastežu", zgušnjavaju i šire po nekim drugim principima.
Iz predgovora Višnje Slavice Gabout.

Galerija slika (klikni ovdje).

Edvard Kužina Matei: Povratak
Zavičajni muzej Buzet, 18. lipnja do 02. srpnja 2009. godine. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 10 slika u tehnici ulja na lesonitu. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
Edvard Kužina Matei predstavlja seriju radova kojom nastavlja ciklus Dodiri iz 2005. godine. I ovdje se radi o apstraktnim kompozicijama koje imaju unutarnju, smislenu povezanost, načinjenim uljem na lesonitnim pločama. Sugestivne siluete, mogući realni oblici uneseni su u dvodimenzionalan prostor formata slike. Iluziju prostora postiže trodimenzionalnim skraćenjima i slojevima. I ploha i diskretna linija na razmeđi su plana i geste. Pomak, drugačijost u odnosu na spomenuti ciklus očitava se u činjenici da su ovi oblici monolitniji. Autor nadilazi dijalog i kreće u slojevit monolog. Forme kao da su se prihvatile u cjelinu. Razigrani ali cjeloviti oblici odašilju sjenu koju autor bilježi i koja postaje sastavni dio kompozicija. Radovi su koloristički skromni. Uporabljena je disciplinirana, gotovo monokromatska paleta osim ponegdje gdje snažnijim kolorom autor apostrofira znakovit detalj. Prisutni kolor pridonosi raslojavanju oblika. Naslikani oblici izdvajaju se od pozadine koju umjetnik ostavlja bijelom. Autor vlada kompozicijom, pa svi oblici i cijeli rad djeluju stabilno.

Galerija slika (klikni ovdje).

Darko Šarac: Slovenci i Hrvati - Prijatelji kroz povijest
Galerija u holu Narodnog doma u Buzet, 15. lipnja do 03. srpnja 2009. godine. Postav izložbe: Saša Nikolić i Darko Šarac. Opseg izložbe: 14 karikatura. Umjetnička, međunarodna, samostalna izložba.
S obzirom da se Darko Šarac do sada uglavnom bavio portretnom karikaturom, ovaj njegov iskorak u odnose dvaju susjednih naroda kroz povijest sve do danas i sve ono što nam taj zamršen koloplet donosi, možda će se nekom poznavatelju njegova stvaralaštva učiniti neobičnim, ali zapravo za to nema nikakva razloga. Darko Šarac čini samo ono što i svi mi radimo: komentira ono što vidi, ali on to čini kroz nisku ovih izvanrednih karikatura koje mnogo i točno govore ono što bi svatko trebao vidjeti o odnosima naših dvaju naroda i o temama kojima se autor bavi. Kroz sve izložene karikature provlače se dva lika oko kojih se sve vrti i koje, naravno, svatko može prepoznati - ali i više od toga tu su i rijeka, koja je kao simbol granice na uvodnim karikaturama znakovito mala i onda postepeno raste i most koji nas povezuje i spaja, ali koji je ipak u jednome trenu bio srušen. Autor komentira i prošlost i sadašnjost, a svatko od nas u njegovim će radovima vidjeti ono što želi vidjeti i tako, naravno, mora i biti. Jer iako smo mi ljudi međusobno vrlo slični - nismo baš jednaki, kao uostalom i Slovenci i Hrvati.

Galerija slika (klikni ovdje).

Zlatko Sirotić: Vrisci i poljupci
Zavičajni muzej Buzet, 29. svibnja do 12. lipnja 2009.g. Postav izložbe: Mirjana Pavletić i Saša Nikolić. Opseg izložbe: 29 crteža u kombiniranoj tehnici. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
U drevnoj palači Bigatto otvorena je izložba originalnih ilustracija Zlatka Sirotića koju prati kolor katalog. U divot izdanju "Vrisaka i poljubaca", nove knjige pjesama Miroslava Sinčića, rekla je ravnateljica Učilišta Mirjana Pavletić, dogodio se savršeni umjetnički dodir.
- Sirotić je suptilno doživio i proživio pjesme i gotovo u isti mah snažno reagirao slikarskim potezom, pretvarajući te Sinčićeve poetske slike u svojevrsne slikarske sonete, kazala je Pavletić.
- To je umjetnik sinteze koji senzibilno prima pjesničke signale Miroslava Sinčića, dajući im imaginativno-simbolički značaj. U tom autorskom, interpretativnom prosedeu nadahnuto koristi tragove i znakove povijesne kulture i baštine, interpolirajući ih mudro u ovovremeni kontekst pa je iščitavanje moguće više na asocijativnoj nego li na realnoj osnovi, istaknula je povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Gorka Ostojić Cvajner.

Gordana Čalić Šverko, Glas Istre

Galerija slika (klikni ovdje).

Marijan Pongrac: Veseli razgovor u čast služavke Jambe Baubo - Brzinski iz slikanja
Zavičajni muzej Buzet, 08. do 28. svibnja 2009.g. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 18 slika u tehnici akrilika na platnu ili na papiru. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
U izložbenoj dvorani buzetskoga Zavičajnog muzeja u petak 08. svibnja otvorena je samostalna izložba slika akademskog slikara Marijana Pongraca. Marijan Pongrac redovni je profesor na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilšta u Rijeci. O autoru i njegovu stvaralaštvu govorio je Berislav Valušek, povijesničar umjetnosti i arheolog iz Rijeke, asistent na APU Sveučilišta u Rijeci. Ciklus izloženih slika nastao je na ulasku u novo 21. stoljeće i novo tisućljeće. Izveden je u tehnici akrila na platnu i papiru. Po svojoj je prirodi i namjeri izlet u klasično gestualno figurativno slikarstvo motiva ženskog akta. Programski je izvjesni, svojevrsni projekt brzog-brzinskog slikanja, poput brzinskih kontrolnih ispita u školi. U doba školovanja slikanje, crtanje, modeliranje, toga motiva bila je osnova, baza likovne edukacije na Akademiji. Slikarsko-likovni izraz kroz motivsko stavljen je u novi prostorno vremenski i sadržajni okvir. Možda bi se moglo reći ne školska, već domaća zadaća. Po likovnom karakteru slike su monokromatske - tonske ili bikromatske - toplo hladne, od jakih do slabijih, lirskih kontrasta boje i oblika. Izvedeni kao zgusnuta ili gestualna raspršena forma-oblik, i kao oblik i kao kretanje... pulsiranje površine...

Galerija slika (klikni ovdje).

Saša Jantolek: Sto u očima, Izložba | Guslači na krovu grada, Koncert iz ciklusa "Vesna - glazbene mladice"
Zavičajni muzej Buzet, 02. do 18. travnja 2009.g. Postav izložbe: Saša Jantolek i Saša Nikolić. Opseg izložbe: 19 skulpturalnoslikarskih kolaža. Umjetnička, tuzemna samostalna izložba.
Samouki slikar mlađe generacije Saša Jantolek slikarski opus posvetio je osluškivanju Mediterana, estetike i običaja malih primorskih mjesta. Nekadašnji ilustrator i strip crtač kadar je pretočio u skulpturalno slikarske kolaže koje stvara sintezom slikarstva i kiparstva. Jednostavnim likovnim izrazom crtež urezuje u gipsane ploče ili na raznim podlogama pronađenima u prirodi oslikava duhovite narativne scene (gospođa s mačkom, ribe, ljubavnike i prijatelje te primorske kucice zaustavljene u vremenu). Često ih s morem odbačenim naplavinama, osobito veslima i bokovima razbijenih brodica, te sakupljenim hrđavim metalnim predmetima i žicom, ugrađuje i slaže u ambalaže, objekte, instalacije, kolorističke skulpture koji su duhoviti isječci primorskog života. Trošnost isluženih predmeta, pričama o prolaznosti koje doziva, stvara sentimentalnu toplinu Jantolekova izričaja. (Nadežda Elezović) Saša Jantolek rođen je u Rijeci. U mladosti se bavi stripom, radovi mu izlaze u časopisima "Stripburger" - Ljubljana i "Patak" - Zagreb. Slikarstvom se počinje baviti u tridesetoj godini života. Živi i radi u Matuljima. Nakon otvorenja izložbe, održan je i koncert iz ciklusa "Vesna - glazbene mladice" pod nazivom "Guslači na krovu grada" na kome su nastupili mladi glazbenici Petar Njegovan (violina) u pratnji Vesne I. Ocvirk (klavir), te brat i sestra Fabio Jurić (violoncello) i Chiara Jurić (klavir).

Galerija slika (klikni ovdje).

Ivo Vrtarić: List na vodi
Zavičajni muzej Buzet, 13. do 29. ožujka 2009.g. Postav izložbe: Ivo Vrtarić i Saša Nikolić. Opseg izložbe: 6 grafičkih listova i video film. Umjetnička, tuzemna samostalna izložba.
U dvorani buzetskog Zavičajnog muzeja otvorena je izložba >List na vodi< akademskog slikara i grafičara Ive Vrtarića iz Motovuna. Težeći za kombiniranim eksperimentima i sredstvima kreativnog izražavanja Vrtarić se ovom prigodom iskazao originalnim djelima, pokušavajući napraviti iskorak iz konvencionalne umjetnosti. Kako je prigodom otvaranja izložbe istaknuo, ideju za ovaj projekt pronašao je čitajući knjigu o grafici istaknutog hrvatskog grafičara Frane Para, u kojoj stoji da se sitotiskom kao grafičkom tehnikom može služiti na bilo kojoj podlozi, osim vodi i zraku. Budući da djela stvorena na takav način ne mogu biti trajna, Vrtarić je odlučio napraviti šablonu lista kestena u sitotisku te koristeći tri osnovne boje koje se koriste u tiskarskoj reprodukcijskoj tehnologiji odlučio svoj eksperiment trajno zabilježiti. Cijeli proces nastajanja njegovih djela iz ove serije snimljen je kamerom te je ovom prigodom premijerno prikazan i šestominutni film. List i voda u savršenoj su simbiozi, kako kao prirodni materijali tako i kao motivi razvijene umjetničke ideje i razrađenog koncepta. Stoga i ovaj Vrtarićev projekt odiše svježinom i lakoćom kreativnog izražavanja u permanentnom traganju za izražajnim mogućnostima unutar medija. Autorova cjelovitost ideje i maštovitost shvaćena je kao postmoderni koncept jer je izbor motiva iz prirode spojio s modernim postupkom, pri čemu su podjednako važni proces rada i rezultati dobiveni tim procesom, istaknuto je u predgovoru kataloga.

Siniša Žulić, Glas Istre

Galerija slika (klikni ovdje).

Stranica je prilagođena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©