naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Uilite: 08:00 - 15:00
Knjinica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ET:
12:00 - 19:00

Kako do nas

Izlobena djelatnost

Protekle godine: 2007 | 2008 | 2009 | 2010 || Prijavnica za izlobu u 2010. godini

19. boina i novogodinja izloba buzetskih likovnih stvaratelja
Zaviajni muzej Buzet, 11. do 31. prosinca 2009. godine. Postav izlobe: Saa Nikoli. Opseg izlobe: 54 rada u razliitim likovnim tehnikama - slike, skulpture, fotografije - Umjetnika, tuzemna, skupna izloba.
Na ovoj tradicionalnoj izlobi, ove su godine svoje radove izloili: Franjo Ferenak (akademski slikar) - 2 uljene slike, ana Ferzan - 2 slike u kombiniranoj tehnici, Evelina Ferzan - 2 akvarela, Eminel Hodi - skuptura u gipsu i crte pastelom, Dejan Hren - 5 fotografija u boji, Hari Ivani (akademski slikar) - 2 uljene slike, Jasmina Jerman - 1 slika u tehnici akrila, Boko Kedo - 2 uljene slike, Roberto Krajcer - 2 slike u kombiniranoj tehnici, Branka Markei - 2 crno/bijele fotografije, Aleksandar Merlak - 3 fotografije u boji, Vlatko Mrvo - 1 fotografiju u boji, Lari Nei - 1 fotografiju u boji, Matija Nei - 1 sliku u tehnici tempere, Vladimir Perni - 9 skulptura i unikatnih posudica u drvu, Sreko Sabljak - 3 uljene slike, Sven Sabljak - 3 fotografije u boji, Hari Vidovi - 2 uljene slike i Goran Vukain - suvenire u kamenu. Gotovo dva desetljea buzetski likovni stvaratelji predstavljaju se svojim sugraanima u blagdanskom okruenju. Proteklog se vikenda u Zaviajnom muzeju u organizaciji Pukog otvorenog uilita "Augustin Vivoda" okupilo rekordnih devetnaest umjetnika koji su na tradicionalnoj 19. boino-novogodinjoj izlobi izloili slike, skulpture i fotografije. U proteklih devetnaest godina, gledajui izlobu kao zaokruenu cjelinu, bilo je uspona i padova, kako kvalitativnih, tako i kvantitativnih. Ove godine imamo meutim rekordan broj sudionika to je pravi pokazatelj kako je unato svim oscilacijama i gubicima, buzetska likovna scena vrlo iva i aktivna, s novim i mladim akterima. Izlobu je otvorio gradonaelnik Valter Flego, ponosan i sretan jer, kako je rekao, gradovi nisu samo mnotvo ulica, kua, sela i zaseoka, gradovi su i ljudi sa svojim duama i duhom. Na izlobi imamo prigodu otkriti upravo jedan djeli due buzetskih umjetnika, istaknuo je Flego. Tradicionalni prosinaki program likovnjaka svojim su nastupom upotpunili enska klapa Ro te muke klape Pinguentum i Bokarin. Izloba se moe pogledati do 11. sijenja.

Galerija slika (klikni ovdje).

Davor Gobac: Oh, Yeah!
Zaviajni muzej Buzet, 23. listopada do 07. studenog 2009. godine. Postav izlobe: Saa Nikoli. Opseg izlobe: 14 slika u kombiniranoj tehnici. Umjetnika, tuzemna, samostalna izloba.
Davor Gobac je u buzetskom Zaviajnom muzeju izloio slike manjeg i srednjeg formata, uglavnom u tehnici akrila na platnu. Rije je o ciklusu kojeg obiava nazivati retrospektivom, jer su slike nastale od kraja osamdesetih do poetka dvije tisuitih. Gobac je slikao/crtao povremeno, a motivi i kolorit otkrivaju da su ga inspirirali strip i svijet zabave naroito glazbenog miljea. Sam tvrdi kako su njegovi junaci nestvarni i stvarni likovi koje je "provukao" kroz filter svoje mate. Neoptereen iim, svoje je slike nazvao "novim popom". Vesele, arene slike u kombiniranoj tehnici, zanimljivo kadriranje, apostrofiranje detalja i prilino dobar crte zaustavljaju pogled promatraa i tjeraju ga da ih pogleda opet, pa opet, pa ... opet.

Galerija slika (klikni ovdje).

Petra Jovanovska: Kde si?
Zaviajni muzej Buzet, 02. do 16. listopada 2009. godine. Postav izlobe: Saa Nikoli. Opseg izlobe: 34 grafikih listova u tehnici linoreza. Umjetnika, meunarodna, samostalna izloba.
Akademska slikarica Petra Jovanovska ivi i radi u Jeseniku, u ekoj Republici. Diplomirala je 1995. godine na Grafikom odsjeku Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta Sv. Kiril i Metodij u Skopju. Pohaala je seminare slikanja na svili te seminar estetsko-obrazovnih predmeta. lanica je DLUM (Drutvo likovnih umjetnika Makedonije), BARTI (Balkanska Art Inicijativa) i UVU (Unija likovnih umjetnika, eka republika). Do sada je sudjelovala na preko 30 skupnih izloaba, a ova u Buzetu joj je 6. samostalna. Izloba e biti otvorena do 16. listopada.

Galerija slika (klikni ovdje).

Projekt neistraena, voditeljica projekta Iva orevi
Lapidarij buzetskoga Zaviajnog muzeja, 13. do 30. rujna.
Izloba (projekt) Neistraena potaknuta je nizom pitanja iji su odgovori izostali u potrazi za spoznavanjem identiteta istarske ene kao neminovnog produkta kulturoloke, povijesne te socioloke podloge na kojemu je stasao. Izloba nema za svoj iskljuivi cilj opisati enu kao radnicu ili znanstvenicu, politiarku ili borca, pjesnikinju ili ljubavnicu, suprugu ili majku, ve enu u pluralitetu svih svojih uloga, te time upotpuniti znaenje sintagme Identitet Istre. Projekt, kojega je voditeljica Iva orevi, a grafiko oblikovanje i zvuk potpisuju Bojan orevi i Velimir Todorovi, (za sada) se sastoji od objekata u prostoru, video projekcije i glasova None Marije, Valerie Marion i Milice Vivoda.

Galerija slika (klikni ovdje).

Roberto Krajcer: Rukopisi
Zaviajni muzej Buzet, 11. do 30. rujna 2009. godine. Postav izlobe: Roberto Krajcer i Saa Nikoli. Opseg izlobe: 18 slika u kombiniranoj tehnici i 8 skulptura u ici. Umjetnika, tuzemna, samostalna izloba.
Roberto Krajcer roen je 1965. godine u Umagu, lan je buzetske Likovne radionice, ivi i radi u Buzetu i Umagu. Od 2000.-te godine od kada su se zaredale izlobe u biranim izlobenim prostorima, Roberta Krajcera percipirali smo kao slikara posveenog posnim materijalima i siromanim tehnikama, istaknula je na otvorenju izlobe Gorka Ostoji Cvajner, povjesniarka umjetnosti iz Pule. Papiru kao podlozi ili fragilnom papirnatom kolau te papiru kao potcrtanoj bjelini na kojoj se suptilno rastau vode akvarela, tu i tamo osnaene crnim ugljenom ili mekom gestom olovke. Iz tih kolairanih slikopisa osobite mjere i harmonije, signalizirana je udnja za otjelotvorenim, tvarnim prostorom. To se dogodilo upravo sada, no u drugom mediju. Kao prirodna posljedica rukopisnih istraivanja, onoga trena kada je radoznalo i hrabro izveo "oprostorenje" svojeg crtea i to najdelikatnijom, najpodatnijom, najmekom i najtransparentijom, gotovo amaterikom, jednostavnom, tankom icom, u seriji novih crtakih objekata. Liniju kartezijanskog redukcionizma, "slikajui sliku bez slike", kako sam kae, i radei skulpturu bez volumena, Roberto Krajcer nadahnuto je implementirao u ovaj posljednji ciklus, s razlogom naslovljen "Rukopisi". Izlobu je otvorio mr.sc. Valter Flego, gradonaelnik grada Buzeta.

Galerija slika (klikni ovdje).

Gordana Kuina: Nevino
Zaviajni muzej Buzet, 24. srpnja do 24. kolovoza 2009. godine. Postav izlobe: Saa Nikoli. Opseg izlobe: 10 slika u kombiniranoj tehnici. Umjetnika, tuzemna, samostalna izloba.
Gordana Kuina roena je 1957. godine u Varadinu. Zavrila Pedagoku akademiju u Rijeci. ivjela i radila u Opatiji, Lovranu, Matuljima, ibeniku, Pirovcu, Zadru, Torontu i Vancouveru (Kanada). Od 1991. ivi kao slobodna umjetnica u Zagrebu, a 2000. dolazi u Istru. Izlagala je na brojnim kolektivnim i samostalnim izlobama u zemlji i inozemstvu. Autorica je svjesna da nas recentno, poodmaklo postmodernistiko vrijeme odvodi na podruje igre i sumnje. Svako je likovno oblikovanje vid igre i za umjetnika i za posmatraa. U igri se, ne samo prelazei od jednog do drugog rada, ve i pri svakom slijedeem pogledu, uperenom na isti rad, sve neprestano mijenja. Igra, kao osnovni fenomen ljudskog postojanja, sugerira se decentno. Gordana Kuina nastoji uvesti pokret u umjetniko djelo. Ponegdje kinetiki, ponegdje simulirani, a ponegdje asocirani. Ona na promatraa ne navaljuje, ve mu nudi umjetniku kompoziciju koju on tek kasnije otkriva kao podruje igre. Tako je pojedini rad postigao sjedinjavanje s promatraem u ideji igre. Majprije se umjetnica igrala, a onda je to velikoduno prepustila promatrau. Oboje postaju sudionici iste ideje.

Galerija slika (klikni ovdje).

Mladen Ivani: Paralelna arheologija
Zaviajni muzej Buzet, 08. do 23. srpnja 2009. godine. Postav izlobe: Saa Nikoli. Opseg izlobe: 32 keramike skulpture. Umjetnika, tuzemna, samostalna izloba.
Prema rijeima autora poetak je bio igra, uitak stvaranja, potreba da se stvori neto tvarno, opipljivo, prostorno i lijepo. Praina i voda, zrak i vatra - drevni elementi. I podatnost u rukama. Zato glina. Mladen Ivani roen je u Rijeci 1969. godine, po struci diplomirani ekonomist posljednjih 5 godina zaposlen u Dravnom inspektoratu. 1996. godine dobija osnove likovnog obrazovanja u "Radionici za kulturni krajolik", te nakon toga iskustva i znanja stjee samostalnom izobrazbom i istraivanjem na polju likovnih umjetnosti. Iako formalno autodidakt, radi se o zrelom umjetniku koji inventivnim i inovativnim pristupom radu u terakoti stvara niz keramoskulptura koje podsjeaju na likovne vrijednosti mediterana i nekih prolih vremena. Mladen Ivani voli elementarne, asocijativne i sintetski zatvorene zgusnute forme, koje imaju naglaene plastike vrijednosti. Forme koje podsjeaju na neku daleku povijest, ali koje istodobno izviru i iz ovovremenosti.Asocijacije pri iitavanju porijekla oblika ovih predmeta stalno su u nekom dvojstvu i suprotnosti: s jedne strane tu je prisjeanje na arheologiju, a s druge na isluene i odbaene dijelove strojeva i alata naeg vremena. I u jednom i u drugom sluaju ti predmeti nas, meutim premjetaju u neki drugi svijet, u kojem se ini da su zakonitosti nepoznate i tajnovite, a prostor i vrijeme "steu i rasteu", zgunjavaju i ire po nekim drugim principima.
Iz predgovora Vinje Slavice Gabout.

Galerija slika (klikni ovdje).

Edvard Kuina Matei: Povratak
Zaviajni muzej Buzet, 18. lipnja do 02. srpnja 2009. godine. Postav izlobe: Saa Nikoli. Opseg izlobe: 10 slika u tehnici ulja na lesonitu. Umjetnika, tuzemna, samostalna izloba.
Edvard Kuina Matei predstavlja seriju radova kojom nastavlja ciklus Dodiri iz 2005. godine. I ovdje se radi o apstraktnim kompozicijama koje imaju unutarnju, smislenu povezanost, nainjenim uljem na lesonitnim ploama. Sugestivne siluete, mogui realni oblici uneseni su u dvodimenzionalan prostor formata slike. Iluziju prostora postie trodimenzionalnim skraenjima i slojevima. I ploha i diskretna linija na razmei su plana i geste. Pomak, drugaijost u odnosu na spomenuti ciklus oitava se u injenici da su ovi oblici monolitniji. Autor nadilazi dijalog i kree u slojevit monolog. Forme kao da su se prihvatile u cjelinu. Razigrani ali cjeloviti oblici odailju sjenu koju autor biljei i koja postaje sastavni dio kompozicija. Radovi su koloristiki skromni. Uporabljena je disciplinirana, gotovo monokromatska paleta osim ponegdje gdje snanijim kolorom autor apostrofira znakovit detalj. Prisutni kolor pridonosi raslojavanju oblika. Naslikani oblici izdvajaju se od pozadine koju umjetnik ostavlja bijelom. Autor vlada kompozicijom, pa svi oblici i cijeli rad djeluju stabilno.

Galerija slika (klikni ovdje).

Darko arac: Slovenci i Hrvati - Prijatelji kroz povijest
Galerija u holu Narodnog doma u Buzet, 15. lipnja do 03. srpnja 2009. godine. Postav izlobe: Saa Nikoli i Darko arac. Opseg izlobe: 14 karikatura. Umjetnika, meunarodna, samostalna izloba.
S obzirom da se Darko arac do sada uglavnom bavio portretnom karikaturom, ovaj njegov iskorak u odnose dvaju susjednih naroda kroz povijest sve do danas i sve ono to nam taj zamren koloplet donosi, moda e se nekom poznavatelju njegova stvaralatva uiniti neobinim, ali zapravo za to nema nikakva razloga. Darko arac ini samo ono to i svi mi radimo: komentira ono to vidi, ali on to ini kroz nisku ovih izvanrednih karikatura koje mnogo i tono govore ono to bi svatko trebao vidjeti o odnosima naih dvaju naroda i o temama kojima se autor bavi. Kroz sve izloene karikature provlae se dva lika oko kojih se sve vrti i koje, naravno, svatko moe prepoznati - ali i vie od toga tu su i rijeka, koja je kao simbol granice na uvodnim karikaturama znakovito mala i onda postepeno raste i most koji nas povezuje i spaja, ali koji je ipak u jednome trenu bio sruen. Autor komentira i prolost i sadanjost, a svatko od nas u njegovim e radovima vidjeti ono to eli vidjeti i tako, naravno, mora i biti. Jer iako smo mi ljudi meusobno vrlo slini - nismo ba jednaki, kao uostalom i Slovenci i Hrvati.

Galerija slika (klikni ovdje).

Zlatko Siroti: Vrisci i poljupci
Zaviajni muzej Buzet, 29. svibnja do 12. lipnja 2009.g. Postav izlobe: Mirjana Pavleti i Saa Nikoli. Opseg izlobe: 29 crtea u kombiniranoj tehnici. Umjetnika, tuzemna, samostalna izloba.
U drevnoj palai Bigatto otvorena je izloba originalnih ilustracija Zlatka Sirotia koju prati kolor katalog. U divot izdanju "Vrisaka i poljubaca", nove knjige pjesama Miroslava Sinia, rekla je ravnateljica Uilita Mirjana Pavleti, dogodio se savreni umjetniki dodir.
- Siroti je suptilno doivio i proivio pjesme i gotovo u isti mah snano reagirao slikarskim potezom, pretvarajui te Sinieve poetske slike u svojevrsne slikarske sonete, kazala je Pavleti.
- To je umjetnik sinteze koji senzibilno prima pjesnike signale Miroslava Sinia, dajui im imaginativno-simboliki znaaj. U tom autorskom, interpretativnom prosedeu nadahnuto koristi tragove i znakove povijesne kulture i batine, interpolirajui ih mudro u ovovremeni kontekst pa je iitavanje mogue vie na asocijativnoj nego li na realnoj osnovi, istaknula je povjesniarka umjetnosti i likovna kritiarka Gorka Ostoji Cvajner.

Gordana ali verko, Glas Istre

Galerija slika (klikni ovdje).

Marijan Pongrac: Veseli razgovor u ast sluavke Jambe Baubo - Brzinski iz slikanja
Zaviajni muzej Buzet, 08. do 28. svibnja 2009.g. Postav izlobe: Saa Nikoli. Opseg izlobe: 18 slika u tehnici akrilika na platnu ili na papiru. Umjetnika, tuzemna, samostalna izloba.
U izlobenoj dvorani buzetskoga Zaviajnog muzeja u petak 08. svibnja otvorena je samostalna izloba slika akademskog slikara Marijana Pongraca. Marijan Pongrac redovni je profesor na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveuilta u Rijeci. O autoru i njegovu stvaralatvu govorio je Berislav Valuek, povijesniar umjetnosti i arheolog iz Rijeke, asistent na APU Sveuilita u Rijeci. Ciklus izloenih slika nastao je na ulasku u novo 21. stoljee i novo tisuljee. Izveden je u tehnici akrila na platnu i papiru. Po svojoj je prirodi i namjeri izlet u klasino gestualno figurativno slikarstvo motiva enskog akta. Programski je izvjesni, svojevrsni projekt brzog-brzinskog slikanja, poput brzinskih kontrolnih ispita u koli. U doba kolovanja slikanje, crtanje, modeliranje, toga motiva bila je osnova, baza likovne edukacije na Akademiji. Slikarsko-likovni izraz kroz motivsko stavljen je u novi prostorno vremenski i sadrajni okvir. Moda bi se moglo rei ne kolska, ve domaa zadaa. Po likovnom karakteru slike su monokromatske - tonske ili bikromatske - toplo hladne, od jakih do slabijih, lirskih kontrasta boje i oblika. Izvedeni kao zgusnuta ili gestualna rasprena forma-oblik, i kao oblik i kao kretanje... pulsiranje povrine...

Galerija slika (klikni ovdje).

Saa Jantolek: Sto u oima, Izloba | Guslai na krovu grada, Koncert iz ciklusa "Vesna - glazbene mladice"
Zaviajni muzej Buzet, 02. do 18. travnja 2009.g. Postav izlobe: Saa Jantolek i Saa Nikoli. Opseg izlobe: 19 skulpturalnoslikarskih kolaa. Umjetnika, tuzemna samostalna izloba.
Samouki slikar mlae generacije Saa Jantolek slikarski opus posvetio je oslukivanju Mediterana, estetike i obiaja malih primorskih mjesta. Nekadanji ilustrator i strip crta kadar je pretoio u skulpturalno slikarske kolae koje stvara sintezom slikarstva i kiparstva. Jednostavnim likovnim izrazom crte urezuje u gipsane ploe ili na raznim podlogama pronaenima u prirodi oslikava duhovite narativne scene (gospoa s makom, ribe, ljubavnike i prijatelje te primorske kucice zaustavljene u vremenu). esto ih s morem odbaenim naplavinama, osobito veslima i bokovima razbijenih brodica, te sakupljenim hravim metalnim predmetima i icom, ugrauje i slae u ambalae, objekte, instalacije, koloristike skulpture koji su duhoviti isjeci primorskog ivota. Tronost isluenih predmeta, priama o prolaznosti koje doziva, stvara sentimentalnu toplinu Jantolekova izriaja. (Nadeda Elezovi) Saa Jantolek roen je u Rijeci. U mladosti se bavi stripom, radovi mu izlaze u asopisima "Stripburger" - Ljubljana i "Patak" - Zagreb. Slikarstvom se poinje baviti u tridesetoj godini ivota. ivi i radi u Matuljima. Nakon otvorenja izlobe, odran je i koncert iz ciklusa "Vesna - glazbene mladice" pod nazivom "Guslai na krovu grada" na kome su nastupili mladi glazbenici Petar Njegovan (violina) u pratnji Vesne I. Ocvirk (klavir), te brat i sestra Fabio Juri (violoncello) i Chiara Juri (klavir).

Galerija slika (klikni ovdje).

Ivo Vrtari: List na vodi
Zaviajni muzej Buzet, 13. do 29. oujka 2009.g. Postav izlobe: Ivo Vrtari i Saa Nikoli. Opseg izlobe: 6 grafikih listova i video film. Umjetnika, tuzemna samostalna izloba.
U dvorani buzetskog Zaviajnog muzeja otvorena je izloba >List na vodi< akademskog slikara i grafiara Ive Vrtaria iz Motovuna. Teei za kombiniranim eksperimentima i sredstvima kreativnog izraavanja Vrtari se ovom prigodom iskazao originalnim djelima, pokuavajui napraviti iskorak iz konvencionalne umjetnosti. Kako je prigodom otvaranja izlobe istaknuo, ideju za ovaj projekt pronaao je itajui knjigu o grafici istaknutog hrvatskog grafiara Frane Para, u kojoj stoji da se sitotiskom kao grafikom tehnikom moe sluiti na bilo kojoj podlozi, osim vodi i zraku. Budui da djela stvorena na takav nain ne mogu biti trajna, Vrtari je odluio napraviti ablonu lista kestena u sitotisku te koristei tri osnovne boje koje se koriste u tiskarskoj reprodukcijskoj tehnologiji odluio svoj eksperiment trajno zabiljeiti. Cijeli proces nastajanja njegovih djela iz ove serije snimljen je kamerom te je ovom prigodom premijerno prikazan i estominutni film. List i voda u savrenoj su simbiozi, kako kao prirodni materijali tako i kao motivi razvijene umjetnike ideje i razraenog koncepta. Stoga i ovaj Vrtariev projekt odie svjeinom i lakoom kreativnog izraavanja u permanentnom traganju za izraajnim mogunostima unutar medija. Autorova cjelovitost ideje i matovitost shvaena je kao postmoderni koncept jer je izbor motiva iz prirode spojio s modernim postupkom, pri emu su podjednako vani proces rada i rezultati dobiveni tim procesom, istaknuto je u predgovoru kataloga.

Sinia uli, Glas Istre

Galerija slika (klikni ovdje).

Stranica je prilagoena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©
allwaxtorture.com