Josip Diminić: Suita Mediterranea
Zavičajni muzej Buzet, 26. travnja do 10. svibnja 2013. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 22 crteža. Umjetnička, samostalna, tuzemna izložba.

Uz knjigu Suita Mediterranea pjesnika Vladimira pernića, sastavni dio projekta je i izložba originalnih ilustracija i crteža Josipa Diminića koje je odabrala povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner, ujedno autorica teksta u katalogu.
- Pernićevu zbirku je likovno opremio onaj koji poput poete u sebi nosi tu iskonsku, arhajsku prasliku Mediterana, čistu, poštenu i dobru, pretočenu u slikarski idiom poput suvremenog timbra. Izabrani su crteži iz arhive "Sjećanja Mediterana" Josipa Diminića, mali fragmenti koji govore o uznositosti i velikosti intimistički reelaboriranih elemenata arhitekture.
Tu negdje na zajedničkim odlikama i bliskostima sreću se i podupiru, s jedne strane slikom, a s druge riječju, dva tako značajna stvaratelja i markantne ličnosti naše kulture, rekla je Ostojić Cvajner.

Galerija slika (klikni ovdje).

Saša Jantolek: Džekijeve priče
Zavičajni muzej Buzet, 12. do 25. travnja 2013. Postav izložbe: Saša Nikolić i Saša Jantolek. Opseg izložbe: 11 instalacija .Umjetnička, skupna, tuzemna izložba.

U Buzetskome Zavičajnom muzeju u petak 12. travnja promovirana je knjiga "Džekijeve priče" i otvorena je istoimena izložba autora Saše Jantoleka. Prema riječima Nadežde Elezović, "Džekijeve priče" zaokružen su audio -vizualni ciklus, nastajao paralelno sa drugim Jantolekovim radovima unatrag godinu dana, koji u sebi objedinjuju više različitih umjetničkih medija, poetika i utjecaja, pa dok se u vizualnom segmentu autor obračunava sa svojom strip prošlošću, popratna knjižna publikacija nije izvedena u formi stripa, pače fotografije kadrova snimljenih u potpuno "nezavisnim" ali stvarnim ambijentima najavljuju neko novo - staro Jantolekovo spontano putovanje nošeno zovom vlastite kreacije.

Galerija slika (klikni ovdje).

Sara Bačić: Maskirani papir
Zavičajni muzej Buzet, 25. siječnja do 07. veljače 2013. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 22 slike u tehnici akrila na papiru. Umjetnička,samostalna, tuzemna izložba.

Sara Bačić rođena je u Rijeci, gdje je 2003. godine maturirala u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2007. godine. Sudjelovala je na brojnim radionicama i skupnim izložbama. Njen diplomski rad sa Akademije likovnih umjetnosti izložen je 2007. na međunarodnoj izložbi najboljih diplomskih radova europskih likovnih akademija Start Point, održanoj u Galeriji Klatovy/Klenová, u Češkoj. Sudjelovala je na 15-ak skupnih izložaba, te je održala i 2 samostalne. Sudjelovala je na brojnim radionicama, a radovi su joj objavljeni u Modroj lasti (šk.god.1995./96.,br.6), strip magazinu Patak (1995.,br.22), fanzinima Novigradskog proljeća (od šk.god.1994./95. do 1998./99.), školskom listu "Vedri dani" (br.1/98, 1/99, 1/100), godišnjacima PRHG (od šk.god. 1999../2000. do 2003.), katalogu izložbe Start Point, The Best Art Thesis of European Art Academies (2007.) i drugdje.

Galerija slika (klikni ovdje).

Maske, Izložba fotografija
Zavičajni muzej Buzet, 08. do 28. veljače 2013. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 21 fotografija .Umjetnička, skupna, tuzemna izložba.

U Buzetskome Zavičajnom muzeju u petak 08. veljače otvorena je izložba skupine autora pod nazivom Maske, koja je prvi puta predstavljena u Zagrebu 2012. godine.

Autori izložbe su: Davor Curić, Krešimir Mehičić, Željko Novaković, Neda Rački, Zvonko Radičanin, Andrea Solar i Vesna Špoljar, članovi renomiranih zagrebačkih foto klubova: Fotokluba Zagreb, CroArt foto kluba, te Udruge Fotogard. Tema Maski vrlo je zanimljiva i svaki od autora obrađuje ju na svoj način i u skladu sa svojim umjetničkim senzibilitetom. Izložbu čini opus od 21 fotografije. Svaki se autor, dakle, predstavlja sa po tri rada. Od šarenila i raskoši venecijanskih maski, riječkih maškara, portreta maskirane djece, pa sve do poetskog izričaja koji dominira na nekim fotografijama; to je kratak opis izložbe.Koncept izložbe potpisuje Vesna Špoljar, a likovni postav Saša. Vizualni identitet izložbe izradio je Davor Curić. Medijski je prati Fotogard portal.

Promatrajući površno, moglo bi se reći da je fotoaparat neka vrsta maske kojom fotograf, gledajući kroz tražilo, djelomično pokriva svoje lice. No, razmišljajući dublje o fotografiji, upravo ona predstavlja razotkrivanje, skidanje maske i put ka spoznavanju osobe koja se krije iza fotoaparata. Izložba ostaje otvorena do 28. Veljače 2013.g.

Galerija slika (klikni ovdje).

Sara Bačić: Maskirani papir
Zavičajni muzej Buzet, 25. siječnja do 07. veljače 2013. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 22 slike u tehnici akrila na papiru. Umjetnička,samostalna, tuzemna izložba.

Sara Bačić rođena je u Rijeci, gdje je 2003. godine maturirala u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2007. godine. Sudjelovala je na brojnim radionicama i skupnim izložbama. Njen diplomski rad sa Akademije likovnih umjetnosti izložen je 2007. na međunarodnoj izložbi najboljih diplomskih radova europskih likovnih akademija Start Point, održanoj u Galeriji Klatovy/Klenová, u Češkoj. Sudjelovala je na 15-ak skupnih izložaba, te je održala i 2 samostalne. Sudjelovala je na brojnim radionicama, a radovi su joj objavljeni u Modroj lasti (šk.god.1995./96.,br.6), strip magazinu Patak (1995.,br.22), fanzinima Novigradskog proljeća (od šk.god.1994./95. do 1998./99.), školskom listu "Vedri dani" (br.1/98, 1/99, 1/100), godišnjacima PRHG (od šk.god. 1999../2000. do 2003.), katalogu izložbe Start Point, The Best Art Thesis of European Art Academies (2007.) i drugdje.

Galerija slika (klikni ovdje).

XXII. božićno-novogodišnja izložba radova buzetskih likovnih stvaratelja
Galerija na katu Narodnoga doma u Buzetu, 12. do 31. prosinca 2012. Izlagači: Đana Ferzan, Dejan Hren, Hari Ivančić, Sejan Jadrejčić, Mladen Jurada, Boško Kedžo, Roberto Krajcer, Vlatko Mrvoš, Saša Nikolić, Vladimir Orlić, Vladimir Pernić, Nina Petretić, Marija Ribarić i Lili Lea Rušnjak. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 25 skulptura, slika i fotografija. Umjetnička,skupna, tuzemna izložba.

Već, eto, dvadeset i drugu godinu za redom kraj izlagačke sezone i kraj kalendarske godine u Buzetu pripada likovnim stvarateljima - slikarima, kiparima, fotografima i majstorima umjetničkog obrta koji su, kako je bilo zapisano još na prvoj takvoj izložbi, na bilo koji način vezani za naš kraj - rođenjem, mjestom boravka ili osjećajem kako pripadaju ovoj, kreativnim ljudima bogatoj sredini.Više od dvije decenije neprekidne i kontinuirane izlagačke djelatnosti doista je vrijedno ostvarenje, i to ne samo za našu malu sredinu. Od samim početaka, a to je još od kraja 80-ih godina prošloga stoljeća, pa sve do ove, najnovije izložbe u neprekinutom nizu - uvijek je postojala, ako se smijem tako izraziti, kritična masa ili minimalan broj kreativnih ljudi koji su svojim likovnim ostvarenjima u mnogoj mjeri obogaćivali likovni i kulturni život Buzeštine. Možda najveća vrijednost ove tradicionalne i revijalne izložbe leži u činjenici da s jedne strane gotovo svake godine iznjedri nekog novog stvaratelja, neku novu u likovnom smislu kreativnu osobu, a s druge, kako smo imali prilike vidjeti na nekim prošlim, a i na ovoj smotri likovnog stvaralaštva Buzeštine ponuka i neke stažom starije da se ponovno uhvate kista.Broj učesnika na izložbi varirao je iz godine u godinu, od nekih 5-6 pa sve do 20-ak i više sudionika. Ove godine se svojim radovima predstavlja njih 14-ero, pa mi dozvolite da ih i spomenem: Đana Ferzan, Dejan Hren, Hari Ivančić, Sejan Jadrejčić, Mladen Jurada, Boško Kedžo, Roberto Krajcer, Vlatko Mrvoš, Saša Nikolić, Vladimir Orlić, Vladimir Pernić, Nina Petretić, Marija Ribarić i Lili Lea Rušnjak.Sumarni pogled na izložene radove pokazat će nam kako je u Buzetu živo i vrlo aktivno likovno stvaralašto, kako unatoč svim životnim problemima i okolnostima koje nisu uvijek dobre, ljudi nalaze vremena za sebe i imaju dovoljno volje i snage baviti se nečim lijepim i stvaralačkim, nečim što ih ispunjava zadovoljstvom i pomaže im da se lakše i bezbolnije suoče s egzistencijanim problemima koji u ovo vrijeme, nažalost, nisu mali. Njihova će volja i želja da lijepo prevlada, u ovo predbladgansko vrijeme nadam se i nama pomoći da uvidimo da su često puta male stvari - potez kistom, udarac dlijetom, škljocaj fotografskog aparata ili skladno otpjevani tonovi - ono nešto, onaj jezičac na vagi, koji nas čini boljim osobama spremnim na budućnost gledati u svijetlim tonovima. Stoga sam vrlo sretan što se i ove godine pokazalo da kreativnosti, stvaralaštva i visokih umjetničkih dometa u Buzetu ni na likovnom, a ni glazbenom planu ne nedostaje. Na likovnom planu je tomu zasigurno dopridonijela i ova dvadeset i dvogodišnja neprekinuta tradicija održavanja Božićno-novogodišnje izložbe radova buzetskih likovnih stvaratelja. Dozvolite mi, na kraju, da se u ime svih vas i svoje osobno od srca zahvalim svim onim ljudima koji su bilo kada sudjelovali na ovoj izložbi - onima koji nisu više sa nama, onima koji se iz bilo kojeg razloga više ne bave ovim vidom stvaralaštva i onima koji uporno i dalje na svijet gledaju kreativnim očima.

Galerija slika (klikni ovdje).

Mladen Milotić: Nebeski odrazi - Aspetti celesti
Zavičajni muzej Buzet, 23. studenoga do 13. prosinca 2012. Postav izložbe: Saša Nikolić i Mladen Milotić. Opseg izložbe: 14 slika. Umjetnička,samostalna, tuzemna izložba.
U buzetskome Zavičajnom muzeju, u petak 23. studenog, otvorena je samostalna izložba Mladena Milotića pod nazivom 'Nebeski odrazi'.
Modrina obogaćena formama i besprijekornim tehnikama obuhvatila je novi ciklus pulskog umjetnika Mladena Milotića. Veliki formati dopuštaju čitanje kao da je motiv sasvim blizu, na dohvat ruke, ali istovremeno otvaraju horizonte poniranja prema umjetničko vizualnom prostranstvu.
Miješanim tehnikama s prevladavajućim akrilima na platnu i tvrdoj podlozi, smjesama boje, veziva, pijeska i akrila, umjetnik postiže veoma dojmljive efekte od same reljefnosti polja slike razrađene oblicima, kaligrafijom, znakovima i tekstom. Tragovi kista i špahtle pojačani su grafitiranjem i utiskivanjem tako da kontekst smišljeno obuzima ugođaj arhaične vrijednosti.
Postavljene i kao diptisi, slike ovoga ciklusa bez obzira na tekstualnost i oblike, mogu se čitati nepredmetno, odnosno, umjetnikov pristup dekontekstualiziranja u doslovno figurativnom, dopušta samom sadržaju iščitavanje apstraktno kaligrafskog. Tome osim općeg ritma doprinose pojedinačni odvojeni znakovi, različite tehnike, ali i tijek oslika koji ispisuje osjetljivu ravnotežu. Taj efekt nebeske tišine između zemlje i svemira ishodište je prema introspekcijama, vizurama unutrašnje poetike i ekstrovertnih diskursa.
Ovaj je Milotićev ciklus posebno zanimljiv. Predstavlja svojevrsni nebeski odraz množina vizura prema zemlji, a s druge strane otvara se prema svemiru. S jedne strane su to piramidalne strukture, a nasuprot njima nalaze se forme kozmičke inspiracije, nebeska tijela okružena bogatstvom vrijednosti nepredmetnog govora u modrinama vrlo osjetljivog svijetlog spektra koja dodatno plavetnilu daju poetski atribut osjećaja. Obilje sadržaja kolorističkog okruženja djeluje nenametljivo, jer je građeno kulturom vizualnog govora koji se temelji na koherentnom stvaranju prepoznatljive ikonografske vrijednosti, oblikovnog sklada i formalne dorečenosti.
Ono što na poseban način plijeni pažnju, neprestane su invencije i efekti koje možemo iščitavati od reljefa do grafita, od oblika prema formama i boji. Djeluju neposredno i blisko, a u istom trenutku dijelom prostranstva. Ugođaj naravno dugujemo umjetnikovom unošenju kulture vizualnih invencija čiji nebeski odrazi kao da obrazlažu kako umjetnost nije skroman majstorov rad. Radi se o djelima koja potpomažu otkrivanju univerzalnih vrijednosti. To je slikarstvo koje zalazi u otkrivanje vizualnih tajni u ambijentu slojevite gradnje i značenja.
Svi ti napisani, ali također neizrečeni elementi umjetnikovog djela jer poetika ovoga ciklusa zrači sadržajem, s jedne strane prizivaju u sjećanje mnoge autorove uspješne cikluse predstavljajući se kao potpuno novi vizualni i vrijednosni sklop. Likovna polja kompozicija sadrže ugrađenu arhaičnost u suvremenom govoru, pojedinačni likovni diskurs u mnoštvu, otvorenost i lakoću zahtjevnog prikaza koji obilježava likovne dosege stvaralaštva Mladena Milotića.
Njegov je umjetnički rukopis ispunio novu seriju radova s invencijama sadržanim u dragocjenim istraživanjima. Iz takvog postupka izniče likovni proizvod posebnog vizualnog dosega. Pojedinačne vrijednosti radova isprepliću se u jedinstvenosti visokog sklada čitavog ciklusa. Marino Baldini

Galerija slika (klikni ovdje).

A njihova glazba u vremenu traje...
Povodom Subotine - dana grada Buzeta, u nedjelju 09. rujna na "Subotini po starinski", u velikoj je izložbenoj dvorani buzetskoga Zavičajnog muzeja otvorena izložba "A njihova glazba u vremenu traje... Iz glazbenih zbirki Muzeja grada Pazina i Zavičajnog muzeja Buzet". U strukturnom habitusu kulturno-povijesne baštine određenog prostora i određenog vremena važan je segment glazbenog stvaralaštva - izvorno skladateljskog i interpretativnog. Izvedbama, tijekom vremena i slijedom generacija, glazba čini provlačnu sponu između razdoblja i naraštaja, ona živi u izvedbama glazbenika različitih kulturrnih podneblja i meridijana. S obzirom da je ove, 2012. godine, 100. obljetnica skladbe Krasna zemljo, Istro mila koju je na tekst Ivana Cukona skladao Matko Brajša Raašan 1912. godine te da je ova skladba 2002. na Skupštini Istarske županije prihvaćena kao himna ove županije, Muzej grada Pazina i Zavičajni muzej Buzet (koji djeluje u sastavu Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda" u Buzetu) evociraju skladatelja posvetom zajedničke izložbe artefakata (izbor) svojih glazbenih zbirki. Ove dvije ustanove izložbu posvećuju i 10. obljetnici istarske himne, 100. obljetnici registracije Glazbenog društva u Pazinu te 10. godišnjici smrti melografa, glazbenika i publicista Renata Pernića. Pored građe iz fundusa (izbor) građa je dopunjena i sažetim "krokijevskim" prilozima o skladateljima, rođenim ili djelatno vezanim za Pazinštinu i Buzeštinu koji su svojim kreativnim ostvarenjima i društvenim djelovanjem obogatili kulturni milje dvadesetog stoljeća: Matko Brajša Rašan, Aleksandar Saša Šantel, Josip Brnobić, Lugi Dallapicola, Slavko Zlatić, Nello Milotti i melograf Renato Pernić. Važno je istaknuti da se izložba ne bavi sustavnim, cjelovitim prikazom i muzikološkom valorizacijom pojedinih glazbenih opusa veća samo notira njihove autore, velikane koji su znatno participirali i obogaćivali kulturni i društveni život ovih prostora. Autori izložbe su Marija Ivetić, muzejska savjetnica, iz Muzeja grada Pazina i Saša Nikolić, kustos, iz Zavičajnog muzeja Buzet, a može se pogledati sve do 15. studenoga 2012.

Galerija slika (klikni ovdje).

Heda Gartner: Moje Damigelle
Zavičajni muzej Buzet, srpanj, kolovoz 2012.. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 30 crteža u kombiniranoj tehnici. Umjetnička,samostalna, tuzemna izložba.
Pulska umjetnica Heda Gärtner premijerno je proteklog vikenda u izložbenom prostoru palače Bigatto u Buzetu izložila najnovije radove iz ciklusa "Moje Damigelle".
Suptilnim promatračima, istaknuo je povjesničar umjetnosti i ravnatelj Muzeja Grada Rijeka Ervin Dubrović, nova Hedina ostvarenja učinit će se veselijima od starijih radova na istu temu predstavljenih lani u Labinu, no u svakom je slučaju zanimljiva i neobična njena kombinacija fotografije, crteža i slikarstva.
Izložbu u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda" Buzet u sjedištu Zavičajnog muzeja otvorio je voditelj muzeja Saša Nikolić.
- Nema ničeg upečatljivijeg od ljudskog lica i niti ičega što privlači pažnju koliko izražajnost ljudske fizionomije. Zato nije čudo što su "Damigelle" trajna Hedina tema. Usto, lica gospođica izražajnih očiju koje širom otvorene gledaju sugovornika, mogla bi biti i znak svojevrsne autorske iskrenosti te ranjive izloženosti, zapisao je u predgovoru kataloga ravnatelj Muzeja Grada Rijeka Ervin Dubrović. (Napisala i snimila G. ČALIĆ ŠVERKO)

Galerija slika (klikni ovdje).

Iva Lulić: Vile i vilenjaci Artusi
Zavičajni muzej Buzet, 06. do 22. lipnja. Postav izložbe: Saša Nikolić i Iva Lulić. Opseg izložbe: 22 fotografije u boji. Umjetnička,samostalna, tuzemna izložba.
IVA LULIĆ diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na odsjeku za povijest umjetnosti i etnologiju.Fotografsku naobrazbu stekla je na Arhitektonskom fakultetu Studij Dizajna gdje je slusala i polagala trogodišnji izborni kolegij "Fotografija i film" .Profesionalno se bavi fotografijom od 2006.god.
Projekt "Vile i vilenjaci Artusi - kreativno djetinjstvo i odrastanje" pokrenut je s ciljem rada sa štićenicima Doma za djecu Vladimir Nazor kroz umjetničke (fotografske) i edukativne radionice, te druženja s djecom na izletima diljem Hrvatske. Moto je "biti prijatelj djeci" i omogućiti im poticajno i kreativno djetinjstvo i odrastanje. Udruga kao prijatelj pomaže djeci u situacijama kada im je pomoć potrebna, sudjeluje u proslavama njihova rođendana, organizira edukativne i kreativne radionice, pomaže im pri upisima na fakultete, zapošljavanju, izlasku iz doma i drugim važnim životnim trenucima.
Projekt je započeo snimanjem prve serije fotografija objedinjenih pod nazivom Vile i vilenjaci Artusi. U razdoblju između 1. svibnja i 20. listopada 2010. godine organizirano je 30-ak jednodnevnih izleta i trodnevno kampiranje u Kamanju. Prva izložba fotografija otvorena je u dvorcu na starom gradu Dubovac u gradu gdje je i nastala ideja o njemu, Karlovcu.
Zašto vile i vilenjaci? Ova mitološka bića simbol su magičnih moći, ljepote i sreće, a povezujemo ih s prirodnim ljepotama. Iste te karakteristike imaju i djeca karlovačkog doma odnosno djeca uopće. Ulaskom u novi dom (posvojenjem ili udomiteljstvom) štićenici Doma unose sreću u obitelj, a za posvajatelje odnosno udomitelje često je to čaroban trenutak kao što je i samo rođenje djeteta. No, u dječjim je rukama i moć da utječu na budućnost društva u kojem živimo jer oni jesu budućnost društva, ali i simbol ljepote društva te iskrene radosti i sreće...
Taj projekt i izložbu možda je najbolje opisao Stanko Špoljarić, autor teksta za katalog karlovačke izložbe, koji kaže: "Iva Lulić u iskrenosti svog umjetničkog pristupa spaja dječje i izraz svog razvijenog talenta za likovnost, za fotografiju. Čini se da istovremeno stoji i ispred i iza aparata. Dodirnula je vilenjake, i oni su dodirnuli nju. Osjeća se obostrani fluid ljubavi u preobrazbi svakodnevnog, u uvjerljivosti djela Ivinog dara. Fotografija sinteze intime i reprezentativnosti, u ciklusu teško odredivih granica trajanja. Jer, konačno vilenjake ne možemo postaviti u neki definiran okvir. Ipak imaju krila."

Galerija slika (klikni ovdje).

Eros Čakić i Livio Morosin: Kipi i beside, grafička mapa
Zavičajni muzej Buzet, 26. svibnja do 05. lipnja. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 14 grafičkih listova, 8 pjesama, predgovor. Umjetnička,samostalna, tuzemna izložba.
Projekt "Kipi i beside" (2011.) treći je zajednički projekt Erosa Čakića i Livia Morosina (2009.godine Grafička mapa 80/90/00, 2000. godine Grafička mapa MAR).Pjesničko likovna zbirka sadrži 14 ukoričenih pjesama Livia Morosina, 14 ilustracija-grafika Erosa Čakića i glazbeni CD "Glas Istre". Svi likovni radovi su potpisani, a naklada je 50 primjeraka.

Galerija slika (klikni ovdje).

Marin Krstulović: Ribice
Zavičajni muzej Buzet, 11. do 25. svibnja. Postav izložbe: Saša Nikolić i Marin Krstulović. Opseg izložbe: 21 objekt. Umjetnička,samostalna, tuzemna izložba.
Oči riba su isključivo od pluta za mriže, koji put starog, koji put novog. E, oči volim pituravat, i uvijek me iznenadi koliko se karakter neke ribe mijenja bojom očiju, ili rotacijom oka, kako riba od dobre, da ne kažem blesave, postaje zločesta...
Ribice su izrađene od palminih grana, bez ikakvih dodataka. Samo skinem onoliko koliko mislim da treba.
Pokušavam ih i što manje pituravat, najčešće stavim samo neki premaz za drvo, a najdraži su mi boje oraha ili mahagonija... (Marin Krstulović)

Galerija slika (klikni ovdje).

Snježana Margitić: Križ(ž)ane s kosom
Zavičajni muzej Buzet, 20. travnja do 10. svibnja. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 13 slika i 5 skulptura. Umjetnička,samostalna, tuzemna izložba.
Snježana Margitić (Vuić) rođena je u Rijeci 1970. godine. Izrađuje skulpture u tehnici paverpol koju je izučila u Nizozemskoj, dok su crteži izvedeni u tehnici tuš i pero i lavirani tuš. Ljeta 2008., 2009. i 2010. provodi u pohađanju radionica u Omišlju koje vodi Nives Čičin-Šain i izučava tehniku papir mashe.
U toj tehnici izrađuje maske. U proljeće 2009. sudjeluje na radionici njemačkog kipara Jurgena Zauna gdje usvaja novu tehniku - klesanje kamena.
Snježana Margitić svojim je crtačkim umjećem predodređena stvarati na mukama kočenja svoje bezgranične emocionalne energije i samosvlađavanja te minucioznosti izraza koji govori više o stanju doli osobi, zapisao je, između ostaloga, u predgovoru kataloga Theodor de Canziani.

Galerija slika (klikni ovdje).

Leonardo Budimlić Majnarić: Digitalna misao
Zavičajni muzej Buzet, 06. do 19. travnja. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 84 crteža. Umjetnička,samostalna, tuzemna izložba.
U buzetskome Zavičajnom muzeju od 06. do 19. travnja otvorena je izložba crteža akademskog slikara iz Zagreba Leonarda Budimlića Majnarića.
Leonardo Budimlić Majnarić rođen je 1962. godine u Zagrebu. Godine 1985. završio je Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Godine 1990. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, slikarski odjel u klasi profesora Josipa Vasilija Jordana. Član Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) i Zadruge likovnih umjetnika hrvatske (LIKUM). Imao niz samostalnih i skupnih izložbi. Sada djeluje kao samostalni umjetnik - freelance. Radio kao nastavnik likovne kulture u Osnovnoj školi Voltino i u školi Zavoda za preodgoj maloljetnika Glina. Godine 1990. za svoj rad dobio pohvalu znanstveno - nastavnog vijeća Akademije likovnih umjetnosti.
Autor je izložio 84 crteža izrađenih na mobiteli i tablet PC-u. Vladimir Rismondo ml., u predgovoru je kataloga zapisao i ovo: "Od najranijih mladenačkih istupa koji su bili duboko vezani uz nadrealističku narativnost i poetiku ženskog tijela, preko akademske discipliniranosti u istraživanju motiva i post-akademskih sitraživanja, pa sve do suvremenog povratka svojoj omiljenoj izražajnoj tehnici crteža (transformiranog kroz digitalnu optiku), ovaj se stvaralac bavio pokušajima transformacije jedne stvarnosti u drugu".

Galerija slika (klikni ovdje).

Iz ostavštine Slavomira Cerovca (Mira Blažinića)
Zavičajni muzej Buzet, 08.rujna do 08. listopada 2011. Slavomir Cerovac (1902. - 1979.), na Buzeštini poznat kao Miro Blažinčić, bio je jedan od utemeljitelja i prvi djelatnik Zavičajnoga muzeja u Buzetu, radeći u njemu više od jednog destljeća, do 1972. godine.
Neumorno je prikupljao muzejsku građu, te stvarao i vlastitu zbirku predmeta koje je pronalazio u Buzetu i bližoj okolici, baveći se time sve do preseljenja u Opatiju sredinom 70-ih godina prošloga stoljeća.
Sakupio je "sadržajno bogatu i brojčano opsežnu ostavštinu, koja tematskim karakterom predmeta pokriva različite aspekte života i rada, od etnografskih predmeta ruralnog stanovništva do zametaka građanskog života".
Njen temeljiti pregled pokazao je kako se "zbirka sastoji od namještaja, slika, hladnog i toplog oružja, militarije, keramike, satova, svjećnjaka, gramofona, pegli, mlinaca za kavu, lula, tabakera, znački, numizmatike, poštanskih maraka, glazbenih instrumenata, etnografskih predmeta, različitih dokumenata, arheoloških i geoloških nalaza i variae".
U zbirci namještaja nalaze se 2 salonske garniture s kraja XIX. st., ormari blagovaonice (kredenc) s prijelaza iz XIX. u XX. st., škrinje. Nadalje, tu su stolić obložen iskucanim bakrenim limom, komoda s prijelaza iz XIX. u XX. st., sofa, stol i komoda od furniranog drva.
Zbirka vatrenog i hladnog oružja te pribora sastoje se od pušaka, pištolja, revolvera kubura, mačeva, sablji i noževa. Većina pušaka je iz sredine ili druge polovice XIX. st., pune se uglavnom s prednje strane cijevi, drvenih su kundaka i kožnih remena. Spremnici za puščani prah izrađeni su od životinjskih kosti, bakrenog lima ili kože. Pištolja, džepnih pištolja, revolvera i kubura ima 26, te još 3 raketna pištolja, većinom iz XIX.st., s primjercima iz XVIII. i XX. st. Među njima se ističe revolver s oznakom ARENDT BREVETE Z8 A LIEGE. Mačeva i sablji ima ukupno 27, te još 6 jatagana, 2 floreta, 10 noževa i 7 rasparenih korica. Radi se o vojničkim, konjaničkim, mornaričkim, paradnim, počasnim, željezničkim, trgovačkim, dužnosničkim mačevima i sabljama, austrijske, francuske, talijanske, mađarske, bosanske i hrvatske provenijencije. Većina predmeta iz ove skupine pripada XIX. stoljeću.
Među satovima se ističe zbirka od 28 zidnih satova pogonjenih utezima, sa ukrasnim pločama izrađenim od željeznog lima ili drveta, željeznih i mesinganih mehanizama. U zbirci se nalazi i kaminski sat u empire stilu s natpisom Tobias Flaschge in Wien zaštićenim staklom. Od džepnih satova spomenut ćemo one urara George Priora iz Londona, F. Behrmanna iz Zagreba, švicarski Brevo, Lanco i druge. Uglavnom su to nikleni primjerci izrađeni tehnikom lijevanja i brušenja s kraja XIX.st.Tu je još i stolni sat - budilica urara Pietra Gortana iz Buzeta, koji je ovdje djelovao do iza II. svjetskog rata.
Zbirka glačala sastoji se od 34 primjerka izrađenih od željeza, bronce i mjedi, iz XIX. i početka XX.st.
Zbirka mlinaca za kavu broji 10 primjeraka koji pripadaju uglavnom XIX., a nešto manje XX.st.
Zbirka lula sadrži 24 primjerka većinom iz XIX.st. čije su glave oslikane genre prizorima. Usnici su od ocakljene keramike, kosti ili drveni, a vratovi lula (kraći ili dulji) najčešće drveni, rjeđe koštani, ponekad bogato izrezbareni.
Zbirku tabakera čine primjerci većinom od različitih metala s kraja XIX. i početka XX.st., pri čemu treba izdvojiti nekoliko koštanih tabakera metalnih okova. Fenjera i svjetiljki ima ukupno 18 primjeraka, koji se datiraju u XIX. i XX.st. Etnografsku zbirku čini više od 230 predmeta koji su služili u kućanstvu, poljodjelstvu i stočarstvu. Predmeti ove zbirke uglavnom su iz XIX. ili prve polovice XX.st. Sakralnu zbirku čini cjelina koja se sastoji od uglavnom željeznih i mjedenih svjećnjaka i lukijenara izrađenih tehnikom lijevanja i brušenja, traspelo i kadilica. Predmeti uglavnom pripadaju XIX.st. Značaka, privjesaka, medalja, plaketa i odličja ima više od 1500 komada. Među njima zasigurno ima primjeraka koji odskaču svojim povijesnim značenjem, no tek će detaljan pregled pokazati njihovo realno stanje, starost i vrijednost. Knjiga i časopisa ima više od 450 naslova. Radi se o raznorodnim, djelomično i oštećenim primjercima stručnih knjiga i beletristike, u vremenskom rasponu od početka XIX.st. do naslova iz druge polovine XX.st.
U geološke i arheološke ostatke ubrajaju se predmeti prikupljeni na različitim arheološkim i geološkim nalazištima Buzeštine. To su uglavnom fragmenti keramike iz antičkog razdoblja i okamine različitih prapovijesnih organizama.
U cjelinu slika i okvira pripada 10 slika i 2 okvira.
Radi se o originalnim slikama, izrađenim u tehnici ulja ili u jednom slučaju tempere na platnu reprodukcijama.
U zbirci varia ili miscellanea nalazi se veći broj tanjura, zdjela i drugih dijelova porculanskih servisa, 2 mehanička gramofona, te nešto manjih predmeta.
Uz gore navedene, sastavni su dijelovi ostavštine i nekoliko albuma s poštanskim markama, zbirka kutija šibica i cigareta, različiti stari dokumenti, te audio zapisi na magnetofonskim trakama.
Dosadašnji rad na Ostavštini Mira Blažinčića pokazao je kako je velika većina predmeta srednjoeuropske provenijencije, ali ih ima i iz drugih krajeva, s područja Mediterana, dalekog istoka i Amerike. Kronološki, uz manji broj nešto starijih artefakata i arheološku građu, (predmeti) pokrivaju vremenski raspon od kraja XVIII. do sredine XX. stoljeća. Period, dakle, kada je Buzet zajedno s Istrom jedno kraće vrijeme početkom XIX.st. bio u sklopu Napoleonove carevine, te se onda nalazio u sastavu Habsburške Monarhije, odnosno Austro - Ugarske, da bi tijekom XX. stoljeća bio u sastavu Kraljevine Italije i jugoslavenske države.
Osobit značaj zbirke leži u činjenici da ju je njen utemeljitelj i prvotni vlasnik najvećim dijelom prikupio baš na području Buzeštine.

Galerija slika (klikni ovdje).

Izložba fotografija "Tok rijeke Mirne" i "Ptice na ušću Mirne"
Zavičajni muzej Buzet, 04. do 31. srpnja. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: 22 kolor i crno/bijele fotografije. Umjetnička,skupna, međunarodna izložba.
Od ponedjeljka, 04. srpnja, u buzetskom su Zavičajnom muzeju otvorene kolektivne izložbe fotografija na teme "Tok rijeke Mirne" i "Ptice na ušću Mirne".
Predstavljeni su, između ostalih, i nagrađeni radovi autora Marijana Blažine, Bojana Bonifačića, Wolfganga Fürsta, Federica Gallija, Krešimira Mehičića, Marina Topića, Igora Sivjakova, Guida Stocca, Nine Šperanda i Domagoja Topića.
Teme ovogodišnjeg finala fotografske likovne manifestacije "6. foto ex tempore" Novigrad bile su "Tok rijeke Mirne" i "Ptice na ušću rijeke Mirne" i na tu temu predano je 146 fotografiskih uradaka.
Prvu nagradu u kategoriji "Tok rijeke Mirne" dobio je rad Marijana Blažine, druga i treća nagrada dodijeljene su Guidu Stocca i Nini Šperanda.
U kategoriji "Ptice na ušću rijeke Mirne", prvu nagradu, prema konsenzusu svih članova stručnog žirija, dobio je rad Wolfganga Fürsta.
Drugo mjesto na ljestvici ocjene fotografskih ostvarenja druge teme ovog projekta, zauzeo je rad Marina Topića, a treće mjesto osvojio je rad Igora Sivjakova.
Izložba se može pogledati do 31. srpnja.

Galerija slika (klikni ovdje).

Matko Kezele: "M" kao mozaik
Zavičajni muzej Buzet, 17. lipnja do 01. srpnja. Postav izložbe: Saša Nikolić i Matko Kezele. Opseg izložbe: 16 mozaika. Umjetnička,samostalna, tuzemna izložba.
Matko Kezele, rođen je u Rijeci 1981. godine. Po završetku srednjoškolskog obrazovanja upisuje školu za mozaik u Spilimbergu, u Italiji, gdje pod okriljem stručnih profesora predavača razvija svoj interes i vještine. U trogodišnjem obrazovnom programu (2000.-2003.), dolazi u doticaj sa svim oblicima i forma mozaika: od klasičnog i antičkog, bizantskog mozaika i portreta, do modernog i primjenjenog. Svoju prvu samostalnu izložbu ostvaruje 2003. godine u Kostreni, a nakon toga izlagao je još 10-ak puta skupno i samostalno. Ističe se kao jedan od inicijatora projekta Umjetničke kolonije "Žurkovo". Također bavi se restauracijom mozaika, a među značajnije projekte ubraja obnovu mauzoleja obitelji Gorup u Rijeci. U važnije projekte ubraja rekonstrukciju mozaika Ede Murtića za apsidu crkve u izgradnji pored Dubrovnika gdje je radio kao voditelj. U suradnji s udrugom A.na.nas. iz Rijeke vodio je radionice za učenike osnovnih škola u Rijeci, Kostreni i Umagu. Jedan je od organizatora Bienalla mozaika u Rijeci, održanog ove godine. Član je međunarodne udruge MOSAIZM koja ubraja deset mladih i perspektivnih europskih mozaičara. Živi i radi u Rijeci.
Ideja za rad u tehnici mozaika nastala je 2008. godine, a radove je prvi put prezentirao u sklopu samostalne izložbe u Omišlju posvećene Otonu Glihi. Osnovni motiv izložbe bila je primorska gromača koju je obradio i sam Gliha, a koja se ističe svojom jednostavnošću, besprijekorno opisujući domaći pejzaž. Upravo iz tog razloga radove je realizirao u tehnici koja odudara od klasičnog mozaika, te je umjesto kamenčića ili stakla upotrijebio podlogu bijelog cementa kao temeljne boje primorskog kamena u kombinaciji sa grančicama vinove loze koje su se nametnule kao idealno rješenje u ovom slučaju naturalističkog pristupa. Ovom tehnikom dobio je jednu crtačku ali isto tako i grubu površinu koja isprekidana komadićima raznih oblika već spomenute loze tvori i formira obrise minimalističkih pejzaža.
Pomno secirana loza, uobličena u tkivo stvara puteve krajolika koji su bezbrižno nenametljivi a opet tako bezobrazno stvarni. Da, savršen primjer oslikavanja škrte bodulske zemlje, monokromatske naravi, koja se uvijek nanovo rađa u autorovom radu. Razrađujući Gromače, doživotnu Glihinu fiksaciju, ujedno i životnu filozofiju, Matko Kezele uspješno barata rječnikom koji diktira medij mozaika. Radovima različitih formata, definirao je gabarite unutar kojih slaže infrastrukturu svojih mozaika, detaljno razumijevajući podatnost odabranog materijala, precizno ga modelira, što rezultira krajnjim produktom, izložbom koja se, eto, večeras otvara u Buzetu.Svaki njegov stih, komadić uhvaćen u cement, krije vlastiti bitak, kako i zbog čega, zapravo nije niti važno, jer ono što ujedinjuje prožima duh primorske stvarnosti, života i smrti, ponovnog bivanja. A to je ono što Matka zaokuplja uvijek iznova.

Galerija slika (klikni ovdje).

Bella Rupena i Vanja Rudić: Otisci pogleda
Zavičajni muzej Buzet, 27. svibnja do 10. lipnja. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe 22 c/b i kolor fotografije. Umjetnička, tuzemna izložba.
U starogradskoj palači Bigatto otvorena je izložba fotografija "Otisci pogleda" mlade buzetske povjesničarke umjetnosti Belle Rupene i zagrebačkog studenta graditeljstva Vanje Rudića.
- Izložba se u neku ruku može okarakterizirati i kao povratak korijenima, povratak u prapočetke fotografskih tehnika i fotografiranja. Povratak u neko možda humanije vrijeme. Na tragu je to pogleda na fotografsku umjetnost Henri Cartier-Bressona koji je, istina drugačijim fotografskim tehnikama, također bilježio jedinstvene i neponovljive trenutke svakodnevnog življenja i tako stvorio cijeli jedan pokret i stil fotografiranja u suvremenoj fotografiji - dakako, onoj prije dolaska digitalnih tehnika, istaknuo je otvarajući izložbu kustos muzeja Saša Nikolić.
Tradicionalniji pristup fotografiji i očito suvereno poznavanje tehnika fotografiranja i obrade osvijetljenog materijala rezultirali su, mišljenja je Nikolić, izuzetnom izložbom na tragu velikih majstora fotografije.
- Tim više je vrijednije u ovo otuđeno i digitalno doba vratiti se unazad korijenima te starim fotografskim tehnikama, stvoriti lijepu fotografsku priču, istaknuo je Nikolić.
Autorski dvojac Rupena i Rudić završilo je tečaj camere obscure pri CroArtPhoto Clubu pod stručnim vodstvom umjetničkog fotografa Josipa Klarice. Camera obscura je tehnika koja ovisi o protoku, trajanju i intenzitetu svijetlosti i na taj način sažima iskustvo trajanja, no dio snimljenog materijala često izmiče i djeluje neizrečeno. Autori camerom obscurom bilježe zajedničke i jedinstvene trenutke u svakodnevnici koji se potom materijaliziraju u bilješke njihove romantične veze.
Izložba "Otisci pogleda" nastala je u okviru programa Clicked! kustosica Dubravke Gasparini i Lee Vene.
Otvaranje izložbe upotpunio je "Jazz concertino" - solo koncert za dvije gitare istovremeno, na kojem je prvi put u Buzetu nastupio poznati jazz gitarist Riječanin Darko Jurković.
Za buzetski nastup odabrao je izvedbe stilskih raznorodnih standarda i autorske skladbe te pokazao svoju otvorenost prema raznim stilovima: mainstream jazzu, bossa novi, bluesu, popu, klasici, svirajući dvije gitare istodobno, što predstavlja apsolutni svjetski raritet. (G. ČALIĆ ŠVERKO, "Glas Istre")

Galerija slika (klikni ovdje).

Igor Gustini: Točkaste nade
Zavičajni muzej Buzet, 06. do 21. svibnja. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe 14 slika u tehnici kolaža. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
Kolaž je slikarska tehnika, postupak nanošenja različitih materijala na plohu s namjerom postizanja određenog sadržaja i kompozicije, težnja kojom se tradicionalnoj iluzionističkoj slici suprotstavlja druga, potpuno neovisna vrsta stvarnosti. Igor Gustini nam tehnikom kolaža prezentira vizualnu stvarnost kakvu svi poznajemo - post-industrijsku i deprimirajuću, medijsku i trivijalnu, površnu i neurotičnu, privatnu i anonimnu, besmislenu i punu skrivenog značenja - u njenom koncentriranom, dekontekstualiziranom, necenzuriranom izdanju. Već samim odabirom tehnike kolaža/mixed medie kao vlastitog likovnog jezika, od 2005. nadalje, Gustini nam sugerira kako za njega proces nastanka slike nije onaj koji se događa neposredno i spontano, već kao unaprijed planirani proces koji započinje prije samog kontakta s površinom slikarskog platna; komadići tekstila uprljani slikarskom bojom i komadići različitih medija dobivaju svoj kvadratični oblik pri promišljanju kompozicije koja će se ostvariti kao cjelina putem slikareve unaprijed određene i prokušane metode, iako s uvijek neizvjesnim ishodom.

Galerija slika (klikni ovdje).

Bojan Tankosić: Krvopije
Zavičajni muzej Buzet, 19. ožujka do 01. travnja. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe 8 slika u kombiniranoj tehnici na platnu. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
U buzetskom Zavičajnom muzeju otvorena je izložba slika "Krvopije" Bojana Tankosića. Mladi je umjetnik posjetiteljima premijerno predstavio svoj najnoviji ciklus radova. Izložio je osam slika u kombiniranoj tehnici na platnu.
- Slikarstvo ovoga ciklusa može se opisati kao čisto nastojanje u stvaranju vlastite vizije duhovnog svijeta. Možemo ga čitati doslovno ili kao novu dimenziju misli, razumijevati prema poticaju na promjene, ali se svakako radi o iskazu koji obrađuje intimu, a dopušta lokalnu i globalnu scenografiju, istaknuo je govoreći o autoru i njegovu stvaralaštvu profesor povijesti umjetnosti Marino Baldini.
Naracija zapravo, rekao je Baldini, pripovijeda o jednoj duhovnoj dimenziji pročišćavanja, kroz jedan snažan koloristički moment jer radi se o jednom učeniku Ede Murtića i to se, ne u citatu, ali u metodi pristupa boje, osjeća.
Novi ciklus Bojana Tankosića pravi je praznik u smislu duhovne veze likovnoga i postignutoga, istaknuo je Baldini.
Formati nešto veći od metra u tehnici akrila (akrilna pasta, ulje) kombiniraju snažnim kolorističkim zahvatima postkonceptualno i postransavangardno, vizualno ogoljenim naracijama koje se isprva mogu činiti morbidnim ukoliko se promatraju nepovezano.
Tankosićeve kompozicije i njihov besprijekoran likovni govor otkrivaju svjetove koji nam se možda ne dopadaju, ali se znanstveno ili tekstualno, kao i drugim umjetničkim medijima ne mogu aktualizirati.
Bojan Tankosić živi i radi u Vrsaru, učenik je pokojnog Ede Murtića, a 1999. godine diplomirao je slikarstvo na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji kod profesora Luigia Viole. (G. Čalić Šverko, Glas Istre)

Galerija slika (klikni ovdje).

Jelena Kovačić: Bajkoviti kolaži
Zavičajni muzej Buzet, 01. do 22. veljače. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe 16 kolaža na papiru. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
Na izložbi je predstavljeno 16 kolaža koji ilustriraju knjigu "Bura puše, spomin briše" Zlatana Varelije. Riječ je o radovima kojima, na originalan način, očima djeteta, sasvim iskreno i nadahnuto zanimljivom pričom, umjetnica gradi jedan paralelni likovni svijet, svijet koji nastaje inspiriran bajkama, legendama, izmaštanim pričama... duboko ukorijenjenima u bogatim naslagama istarske pučke kulture.
Jelena Kovačić diplomirala je grafički dizajn (IED) u Barceloni i od tada se bavi slikarstvom, fotografijom i ilustracijom. Njen diploski rad osvojio je prvu nagradu na natječaju Grada Barcelone za vizualnu kampanju zaštitnice grada Merce, a osvojila je i prvu nagradu na međunarodnom ex - tempore u Sečovju. Do sada je, grupno i samostalno, izlagala na 15-ak izložbi u zemlji i inozemstvu.

Galerija slika (klikni ovdje).

Umjetnine iz fundusa Buzetskoga muzeja
Zavičajni muzej Buzet, 01. do 22. veljače. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg izložbe: Izloženo je sveukupno 17 radova isto toliko autora i to: 2 skulpture, 2 grafička lista, te još 13 radova u različitim slikarskim tehnikama. Umjetnička, međunarodna, skupna izložba.
Na ovoj je izložbi predstavljen izbor radova koje je Zavičajni muzej u Buzetu prikupio kroz gotovo 50 godina djelovanja. Uglavnom su to pokloni autora nakon održanih izložbi u prostorima Muzeja, a bilježimo i veliku donaciju ak. kipara Zlatka Zlatića koji je poklonio više od 60 umjetničkih djela. Zbirka sa 31. prosincem 2010.g. broji 211 fotografija, crteža, slika i skulptura ukupno 112 autora. Na izložbi se mogu vidjeti radovi ovih autora: Nataša Bezić (slika), Eugen Borkovsky (skulptura), Marčelo Brajnović (crtež), Franjo Ferenčak (slika), Heda Gaertner (crtež), Želimir Hladnik (skulptura), Hari Ivančić (slika), Želimir Janeš (skulptura), Koji Kinutani (slika), Stjepan Kukec (crtež), Krunoslav Međimorec (slika), Orlando Mohorović (slika), Robert Pauletta (slika), Renato Percan (grafički list), Dimitrije Popović (crtež) i Zlatko Sirotić (grafički list).

Galerija slika (klikni ovdje).